Tečaj franka - pravi razlozi porasta tečaja švicarskog franka
Jučer je tečaj švicarskog franka naglo porastao i nažalost prouzročio veliku nelagodu onima koji imaju kredite vezane uz švicarski franak. Anuiteti su im doslovno preko noći porasli za cca 15%. Na današnjoj tečajnoj listi HNB-a franak vrijedi 7,39 kn, dok je jučer vrijedio "samo" 6,39, odnosno jednu kunu ili cca 15% manje. To je drastičan rast tečaja s obzirom da se radi o valutnom tržištu i ozbiljnoj valuti. Ovako velike promjene u jednom danu su iznimno neobične na valutnom tržištu, posebno kada se radi o rastu. Čini se da rastu tečaja franka nije kraj jer u trenutku pisanja ovog teksta franak je preskočio i vrijednost eura! Opet se dotičem tečaja kao i u nekim prethodnim postovima, ali to nije bez razloga. HonorarniPosao.net je web stranica o trgovanju domenama, ali u domainingu je osnovna valuta dolar i vrlo sam zainteresiran za kretanje odnosa USD/HRK. Ovaj ogroman porast tečaja franka mi sugerira ono što sam najavljivao u nekim prethodnim postovima, a to je daljnji pad vrijednosti eura u odnosu na dolar, što znači i porast vrijednosti dolara u odnosu na kunu koja je vezana uz euro. Porast dolara u odnosu na kunu znači veću zaradu po prodanoj domeni jer većim tečajem dolara prodaja iznosi više kuna.
Tokom čitavog jučerašnjeg dana glavna tema većine informativnih medija je bio nagli i drastičan porast tečaja švicarskog franka. To je bila posljedica odluke SNB-a (Švicarske nacionalne banke) da odustaje od politike držanja tečaja švicarskog franka na minimalno 1,20 eura. Švicarci su prosudili da im to više nije prihvatljivo, iako se s time sasvim sigurno neće složiti švicarski izvoznici. Prije samo nekoliko dana je iz SNB-a izišla informacija da ne planiraju mijenjati politiku održavanja tečaja švicarskog franka na minimalno 1,20 eura. Svega nekoliko dana nakon toga postupili su suprotno. Zanimljivo mi je da su se odlučili na taj potez s obzirom na najavu da to neće činiti koja se dogodila samo nekoliko dana ranije. Vjerujem da su imali jako dobar razlog za to i pretpostavljam da znam koji je.
Trenutni tečaj švicarskog franka je 7,71 kn, franak je prešao euro
U trenutku dok ovo pišem (noćni post) tečaj švicarskog franka u odnosu na kunu je 7,71 kn! To znači da će, ukoliko se ovakav tečaj zadrži još 7-10 sati, srednji tečaj HNB-a za švicarski franak od subote do ponedjeljka iznositi 7,71 kn što će biti rast od dodatnih gotovo 5% u odnosu na današnji dan. U ovakvim izvanrednim situacijama je desetak sati puno vremena i može doći do osjetnih promjena na više ili niže. U ovom trenu jedan euro vrijedi 0,9949 CHF, dakle trenutno je CHF jači od EUR. Tokom prijepodneva će sasvim sigurno biti održano mnogo sastanaka na visokim razinama diljem svijeta i teško je predvijeti kako će se kretati tečaj tokom petka. Osobno očekujem fluktuacije, ali unutar 2 do maksimalno 5 posto, na više ili niže. To je vrlo veliki postotak dnevne promjene na valutnom tržištu.
Iz SNB-a su nakon ove neočekivane odluke pokušali primiriti situaciju izjavom da je u ovom trenutku tečaj franka drastično precijenjen, ali očito nisu uspjeli. Ne pratim Švicarsko gospodarstvo i ne znam da li je u ovom trenu "švicarac" precijenjen ili nije, ali smatram da zaista nije bilo moguće zadržati 1,20 minimum s obzirom na ono što očekujem.
Pravi razlog odluke koja je lansirala tečaj švicarskog franka
Kada čelnik SNB-a objavi odluku kakvu je jučer objavio onda je sasvim normalno da to ima značajan utjecaj na vrijednost CHF-a. To je vrlo dobro znao i gospodin Jordan, guverner SNB-a. Isto tako je znao i da je upravo iz SNB-a svega nekoliko dana ranije izišla informacija da SNB neće odustati od politike održavanja minimalnog tečaja EUR/CHF u odnosu 1,20. Uz te dvije činjenice i ovakvu neočekivanu jučerašnju odluku ja sam uvjeren da je SNB imao jako dobar razlog da donese takvu odluku. Taj razlog se najvjerojatnije skriva u povlaštenim informacijama koje su dobili direktno iz vrha ECB-a! Logika mi govori da gospodin Jordan ne bi riskirao vjerodostojnost i ugled SNB-a da nije došlo do bitne promjene materijalnih činjenica, kako se to obično kaže na tržištu kapitala. Samo nekoliko dana ranije potvrditi da se ne odustaje od minimalnog tečaja EUR/USD 1,20, i onda napraviti suprotno jednostavno ne djeluje realno, ako nije došlo do neke bitne promjene. Moglo se eventualno pričekati nekoliko mjeseci da se potvrda držanja minimalno 1,20 zaboravi i onda odlučiti ovo što su jučer odlučili. Ili ipak nije? :-) Na tako visokim pozicijama nisu glupi ljudi i uz to imaju svoje savjetnike. Znali su da će ta odluka izazvati žestoku reakciju na valutnom tržištu, gotovo epskih razmjera, i znali su da će pogaziti ono što su izjavili samo nekoliko dana ranije. Usprkos tome, oni su bili primorani odigrati potez koji su odigrali da bi zaštili svoju valutu. Dobili su povlaštenu informaciju iz ECB-a (Europske centralne banke) da će za tjedan dana biti odlučeno da ECB popušta monetarnu politiku i kreće sa otkupom obveznica i dodatnim spuštanjem kamatne stope. Sjednica na kojoj će to biti odlučeno bi se trebala održati točno tjedan dana nakon ove odluke SNB-a. Ovo je definitvna potvrda onoga što se nagađalo i što sam spominjao u nekim ranijim postovima. Još jednom ponavljam, u SNB-u su znali kakav će utjecaj imati ova odluka ali su se ipak odlučili to učiniti jer su dobili potvrdu iz ECB-a koja će značiti pad vrijednosti eura i koja bi oslabila i švicarski franak da se ostalo kod minimalnog tečaja EUR/CHF 1,20. To su pravi razlozi ove odluke! Povlaštena informacija i potvrda budućeg poteza ECB-a.
U četvrtak je i objavljen intervju sa Mariom Draghiem (čelnikom ECB-a) koji je obavljen još u prosincu 2014. godine. I tada je Draghi nagovijestio da bi ECB mogao olabaviti monetarnu politiku kako bi krenuli prema njihovoj ljubljenoj stopi inflacije od 2%, ali to što je taj intervju objavljen u četvrtak ne smatram razlogom za odluku iz SNB-a. Oni su sigurno od početka znali za sadržaj tog intervjua, ali nije bilo znakova za uzbunu. Sada su pretpostavljam dobili definitivnu potvrdu i brojke i odlučili su reagirati.
Još prije nešto više od dva mjeseca sam najavio pad odnosa EUR/USD ispod 1,20 i to se ostvarilo. Nekima je prije samo mjesec dana pad tog odnosa ispod 1,15 djelovao nemoguće, a ja ga očekujem u narednih nekoliko dana, a krajem idućeg tjedna ne treba isključiti niti mogućnost pada ispod 1,10, iako je to ipak vrlo smjela prognoza. U jednom dijelu jučerašnjeg dana omjer EUR/USD je iznosio svega 1,595.
Ipak, pomalo me čudi jedna stvar, a to je da je SNB povukao po mom mišljenju logičan potez. Zašto je čudno da netko povuće logičan potez? Zbog toga što je, ako se ne varam, stopa inflacije u Švicarskoj 0,3%, odnosno deflacija je 0,3%. Zadržavanjem minimalnog tečaja franka 1,20 u odnosu na euro s skorim padom vrijednosti eura bi pala i vrijednost švicarskog franka. To se odnosi na vrijednost u odnosu na ostale vodeće valute, a ne toliko na kunu jer je kuna vezana uz euro. Padom vrijednosti švicarskog franka vjerojatno je da bi došlo do blage inflacije u Švicarskoj, a to zagovaraju svi bankari i oni koji su im podložni (dobar dio svijeta) jer bankama odgovara blaga inflacija. Ono što je SNB napravio se bez celofana može nazvati izdajom globalne bankarske politke. Prvenstveno zbog toga što su odlučili ostati u zoni deflacije ili blizu nule umjesto da zajedno sa eurom padne vrijednost franka i da krenu prema inflaciji. Sa ekonomskog gledišta ja potpuno opravdavam taj potez.
Blaga inflacija je san svakog gospodarstva (dogma bez ikakvog pokrića)
Zašto je porastao franak? Zato što se odvojio od eura koji će uskoro pasti. Zašto će pasti euro? Pa zato da banke mogu nastaviti sa profitima na koji su navikle i da mogu ucjenjivati i kontrolirati države koje ne mogu vratiti kredite. Ili kraće, ljepše i manje direktno rečeno, zato da se potakne gospodarstvo pomoću inflacije.
U eurozoni je sanjana stopa inflacije 2% godišnje i tomu se teži. To je sveti cilj.
Mene zaista čudi kako to da se nije našao niti jedan ekonomist koji će javno u prime timeu na nekoj gledanoj TV reći da je inflacija nepoželjna i da je potpuno nepotrebna za rast gospodarstva?! I mene su na ekonomiji učili da je blaga stopa godišnje inflacije poželjna i pozitivna za gospodarstvo. Nikada mi to nije sjelo, ali sam vjerovao da profesori znaju bolje od mene, studenta tada. Posljednjih godina sam se uobrazio i vjerujem da ja znam bolje od njih, barem od onih koji su zaista vjerovali u to da je inflacija poželjna. Kao što policja kod ubojstava traži motiv, tako sam i ja tražio motiv za tu glupost o pozitivnoj inflaciji. Motiv sam pronašao kod banaka. Bez inflacije banke nemaju potrebu za kreiranjem velikih količina novog fiat novca jer je nepotreban. Bez kreiranja novog novca banke ne mogu ostvarivati profite kolike sada ostvaruju. I zato im je potrebna inflacija! Što banke žele to i dobiju, jer zapravo novac upravlja svijetom. Nekako mi je teško vjerovati da je samo od sebe, protivno zdravoj logici, kreirano mišljenje da je inflacija pozitivna za gospodarstvo. Potrudili su se ubaciti takvo razmišljanje u sustav i ponuditi argumente koji meni nikako ne sjedaju. Jedan od glavnih argumenata, koji je između ostalih nedavno naveo i Mario Draghi, je da će ljudi u nedostatku inflacije manje trošiti jer će očekivati pojeftinjenje u budućnosti. Grohotom se nasmijem na tu idiotariju. Ne smatram ga glupim čovjekom tako da ga nakon te izjave mogu smatrati jedino lažovom, bezobraznikom i licemjerom, kao i većinu njemu sličnih. Ljudi kupuju danas ono što im treba danas, bez obzira na cijenu, ili ne kupuju jedino ako nemaju novaca. Ono što im treba danas nije predmet kalkulacija. Ljudi kupuju i ono što im ne treba ako žele luksuz, bez obzira na cijenu. Nisam primijetio da su se ljudi prestali voziti automobilima posljednjih mjeseci, a nafti cijena konstantno pada. Može se očekivati i daljnji pad, pa ne osjećam manju gužvu na gradskim cestama jer će gorivo biti jeftinije za par dana, i mjeseci. Oni koji žele novi iPhone 6 će ga kupiti danas ako imaju dovoljno novca. Neće ga kupiti za godinu dana iako će mu tada sasvim sigurno pasti vrijednost. Ima i onih koji špekuliraju, ali to je iz razloga što nemaju višak novca i oni nisu najbolji primjer, oni će špekulirati i odgađati kupovinu i u inflaciji. Često se može čuti i da inflacija potiče proizvodnju. Netočno! Jedino potražnja i potrošnja potiču proizvodnju, temeljno znanje ekonomije. A što potiče potražnju i potrošnju? Potreba, ali još važnije, raspoloživ novac. A odakle dolazi raspoloživ novac? Evo nas :-) Od banaka dolazi! A što stvara povećana novčana masa u opticaju? Povećava potažnju i potrošnju i samim time stvara inflaciju i potiće proizvodnju. I to bi bilo u redu da su banke Caritas i da dijele novac. Ali nisu banke Caritas i ne samo da ne dijele novac nego ga uzimaju svima, čak i onima koji nemaju posla sa bankama. To čine upravo kroz inflaciju koju kreiraju radi svog profita i obmanjuju ljude sa infantilnim razlozima zašto je inflacija poželjna. Ako netko nema doticaj s bankama i nije podigao kredit u inflaciji će njegov novac ipak vrijediti manje. Ako je kruh poskupio sa 8 kn na 8,5 kn to znači da taj netko mora potrošiti više novca da bi dobio ono što bi koštalo svaki dan jednako da nema inflacije. Proizvođač kruha nije povećao proizvodnju jer je potražnja za kruhom ostala jednaka. Nije realno zaradio više profita (iako se čini da jest) jer i njegov novac vrijedi manje zato što su i proizvodi od Pere koje kupuje proizvođač kruha poskupjeli. I tko je onda jedini profitirao? Banke naravno. Proizvodnja se povećava povećanjem zaposlenosti jer zaposlenost direktno utječe na potražnju i potrošnju. Zaposlenost se može povećati povećanjem novčane mase odobravanjem kredita "za pokretanje proizvodnje". To je točno. Problem je što banke ne dijele svoje kredite besplatno, a kamatama stvaraju novi fiat novac koji dodatno ruši vrijednost trenutno kolajućeg novca. Ako onaj koji je pokrenuo proizvodnju loše posluje dolazi do pada gospodarstva. On prekida proizvodnju i ostaje bez imovine jer ne može vratiti kredit. Oni koje je zaposlio također ostaju bez imovine jer su mnogi od njih podigli kredite. Proizvodnja staje, a potražnja i potrošnja se smanjuju u cijeloj državi. Ako pak, onaj tko je podigao kredit i pokrenuo proizvodnju dobro posluje i otplati kredit onda to znači da ima dobar poslovni model i da je imao dobru ideju, ali to moraju pratiti i ostali inače će i ovaj koji je dobro krenuo morati zatvoriti radi pada potražnje i potrošnje. Znači ako je taj netko tko je podigao kredit i pokrenuo proizvodnju imao dobar poslovni model i konstantno posluje dobro (i prate ga i ostali) onda je to utjecalo na rast gospodarstva. E sad smo kod argumenta u korist inflacije kod kojeg staje svaka daljnja rasprava i ostaje dojam da je inflacija ipak pozitivna. Ja ne stajem nego idem dalje. Sve je divno i krasno i ljudi rade i dobivaju plaću pa se povećava potražnja i potrošnja, pa proizvodnja, pa i gospodarstvo raste. Ta potražnja i potrošnja utječu na povećanje cijena i to je inflacija. Inflacija po definiciji je povećanje opće razine cijena. Uvijek ima siromašnih i nezaposlenih. Oni će u inflaciji postati još siromašniji jer će njihov novac vrijediti manje, odnosno moći će za svoj novac kupiti manju količinu roba i usluga nego kada ne bi bilo inflacije. Pokretači proizvodnje kojima ide dobro će ostvariti naizgled veću zaradu, ali razina cijena nije više kao što je bila ranije nego su proizvodi i usluge poskupili. Ipak, ovdje govorim o blagoj inflaciji od 2%, ne o galopirajućoj ili hyper inflaciji oko čega se svi slažu da nije nikako poželjna. Znači ako netko poveća proizvodnju i profit 10% u godinu dana, a inflacija je 2% on je na dobitku. U tom slučaju je sve naizgled bajno, ali nije tako. Većina ljudi radi za nekog drugog. Plaće najčešće ne prate porast cijena. Većina ljudi u najboljem slučaju stagnira (pod pretpostavkom da su svi pokretači proizvodnje pogodili i bili uspješni u svom poslovanju, što nije baš realno očekivati). Siromašni postaju siromašniji, bogati bogatiji. Zato se i gubi tzv "srednji sloj". Pokretači proizvodnje će svoj novac potrošiti negdje što je pozitivno za gospodarstvo, ali će i dio novca vjerojatno položiti u banku. Tu je problem. Banka će od položenog novca kreirati novi izdavanjem novih kredita i kreće sve od početka. Ovdje bih dao usporedbu sa konjem kojeg jockey šiba da brži juri. Krenut će munjevito, jurit će neko vrijeme, ali kad tad će posustati i pasti. Nakon toga neće moći samo tako ustati i niti hodati, a kamoli galopirati. Tako je i sa gospodarstvom i ljudima u konstantnoj inflaciji. Nije nimalo realno očekivati da će se sav novi novac u sustavu iskoristiti korisno. Čim negdje počne "štekati" pada i gospodarstvo, a onda dolazi recesija. Jedini koji cijelo vrijeme zarađuju su banke! Od depozita koje će dobiti tokom pozitivnog razdoblja će kreirati novi fiat novac. Čim više depozita dobiju to će više novca kreirati. Banke kreiraju novac, a tko to ne zna može potražiti jedan stariji post koji sam napisao na Facebook profilu od HonorarniPosao.net prije cca godinu dana, da sada ne idem i na tu temu. Ukratko, banke imaju zakonsku mogućnost kreirati najčešće 9 novčanih jedinica na uloženu jednu. To znači da na primljeni depozit od 10000 EUR ako ga uplate kao jamstveni kapital imaju zakonsku mogućnost kreirati i pustiti u opticaj 9000 EUR. Tako nastaje novac! Banke ne daju kredite iz mase depozita koje su primile od nekoga, to je fama i potpuno netočno mišljene većine. Ako gospodarstvo uspješno apsorbira plasiranu novčanu masu banke će je povećati. Ako i to bude apsorbirano one će još pojačati. I tako će raditi dok ne dođe do sloma. Za vrijeme sloma se vrši preslagivanje imovine, odnosno banke uzimaju imovinu građana i gospodarskih subjekata i onda kreće sve od početka. Vratimo se nekoliko koraka unatrag i ponovno se kreće sa gospodarskih rastom i blagom inflacijom. Oni koji su se uspjeli oporaviti rijetko se vrate na nivo na kojem su bili, neki potpuno propadnu, a pojave se nove "perjanice gospodarstva" uz vrlo rijetke koje slom ne okrzne. Stignu nove generacije i one započinju ono što su prethodnici prošli, uz iste rezultate. Jedino banke konstantno zarađuju. Postotak svjestkog bogatstva seli u ruke vrlo malog broja ljudi, a povećava se broj siromašnih. To je trenutni monetarni sustav i doktrina inflacije. Jedan od problema je što su ovako postavljena gospodarstva na neki način ovisna o inflaciji i kreditiranju kao što je narkoman ovisan o drogi. I droga i inflacija su podjednako štetne i mnoge odvedu direktno u smrt. Poneki se izvuku, ali profitiraju samo dileri i banke.
Niti jednom nisam čuo da je argument u korist inflacije ovisnost gopodarstava o inflaciji. Iako bi to po mojem sudu također bilo nedovoljno opravdanje, ipak bi imalo većeg smisla od svega onog što nam se servira kao argument. To što se kaže da inflacija uzrokuje rast gospodarstva ja ne doživljavam jednako kao da se kaže da je gospodarstvo ovisno o inflaciji jer bi ovo drugo bilo otvoreno priznanje da smo u gabuli iz koje ćemo se teško izvući. Još jednom ću ponoviti da inflacija uzrokuje rast gospodarstva samo u idealnim uvjetima u kojima nema loših poslovnih odluka. Inflacija i povećanje novčane mase u sustavu će kratkoročno nekada i polučiti pozitivne rezultate, ali to je samo prividno i neodrživo. Pijanac kada dobije plaću je glavni u birtiji, ali kada pred jutro dođe doma ženi euforija splasne i zbraja se šteta.
Mi smo sada na razini na kojoj jesmo. Jedino što se dobiva održavanjem inflacije jest povećanje imovine i moći banaka. Nus pojava je osiromašenje većine građana. Zato što banke profitiraju inflacijom su progurale tu dogmu da je inflacija pozitivna i nedaju protiv toga. Nije im teško održavat to vjerovanje jer mnogi nažalost ne razmišljaju svojom glavom i slijepo vjeruju svemu što ekonomski "autoriteti" kažu. Ja tvrdim da inflacija uopće nije poželjna niti potrebna. To ne znači da zagovaram visoku stopu deflacije, mada smatram da deflacija od nula cijelih nešto posto na godišnjem nivou ne može biti negativna i da je svakako pozitivnija od jednake stope inflacije. Vjerojatno je jasno da gledam na inflaciju malo dublje i da mi uopće nije argument da inflacija podiže cijenu nekog proizvoda i da je zato loša pojava. Jedan od najčešćih i najglupljih arugumenata u korist inflacije jest da bi njen izostanak utjecao na pad potražnje i potrošnje, pa onda i proizvodnje i cijelog gospodarstva. To apsolutno nije točno. Jedino je točno da bi izostanak inflacije smanjio profite banaka i to je osnovni argument u korist inflacije koji nitko ne želi javno reći. Uz nultu stopu inflacije proizvodnja i potražnja te potrošnja mogu ostati kakve su sada. Banke mogu smanjiti plasiranje novog novca u sustav, ali ne potpuno prestati sa time, i ne gomilati svoje bogatstvo. To je rješenje za globalni prosperitet i ravnopravniju raspodjelu imovine, ali to ne odgovara bankama jer žele posjedovati sve što uspiju dohvatiti. Na taj način bi se redovno osiguravalo blago povećanje novčane mase koje nebi bilo dovoljno za pojavu inflacije, ali bi bilo dovoljno za pokretanje nove proizvodnje i novo zapošljavanje te samim time i rast gospodarstva. To bi trebalo pratiti povećanje produktivnosti umjesto povećanja cijena i tada bi sustav funkcionirao zdravo, bez da itko ispašta. Banke bi i tada ostvarivale velike profite na kamatama i na kreiranju novca, ali bi to bilo prirodnije i održivo. To se može vrlo jednostavno urediti i u situaciji u kojoj smo danas, ali ne vjerujem da će se to ikada dogoditi i nastavit će se sa forsiranjem idiotarije da je inflacija pozitivna uz "zaborav" spomena da jest inflacija pozitivna, ali samo za banke. Kada bi se stopa jamstvenog kapitala osjetno podigla to bi smanjilo mogućnost banaka upumpavanja fiat novca u sustav i inflacija bi bila oko nule, a gospodarstvo bi raslo. Bilo bi i tada onih kojima poslovanje ne bi dobro išlo što bi moglo usporiti rast gospodarstva ili nas uvesti u receciju, ali bilo bi i metoda za intervenciju koje postoje i danas. U takvim slučajevima bi se malo popustila monetarna politika i malo spustila stopa jamstvenog kapitala i sve bi opet krenulo pozitivno. I danas se intervencijama nastoji održati inflacija do 2%, pa bi se samo trebala promjeniti politika i postaviti cilj na 0%. Naravno da bi bilo povremenih odmaka od 0%, ali ima ih i danas od 2%. Rješenje postoji i vrlo je jednostavno i itekako izvedivo i u današnjoj situaciji, ali nažalost nema volje jer su banke izvor zla i pohlepe.
Ponovno sam se raspisao o nečemu o čemu nisam uopće namjeravao :-) U ekonomiji je sve povezano pa je lako odlutati, mada je tema o inflaciji na neki način direktno povezana sa posljednjim događajima oko tečaja švicarskog franka. SNB je donio odluku o odustajanju od minimalnog tečaja EUR/CHF 1,20 zbog toga što će ECB na sjednici idući tjedan popustiti monetarnu politiku da bi postigla inflaciju.
Ja se bavim domainingom i mene najviše interesira tečaj dolara u odnosu na kunu, a ovo sa CHF mi je bila potvrda da će EUR još dodatno pasti u odnosu na USD što će rezultirati porastom odnosa USD/HRK jer je kuna vezana uz EUR. Dakle sve je to itekako povezano :) Nemam kredit u švicarskim francima, ali me sve ovo oko tečaja franka ovaj put itekako zainteresiralo baš zbog toga što će mi prodana domena za $300 donjeti više kuna nego što mi nosi danas.
Hibridni kapitalizam
Uvjeravaju nas da smo u kapitalizmu, ali ja se niti s tim ne slažem. Izgleda sam ja neki buntovnik :-) Znam definiciju kapitalizma i ovaj sustav koji živimo definitivno ne oslikava tu definiciju. Koliko je meni poznato u kapitalizmu se država ne miješa u odnose na tržištu. Mi svakodnevno svjedočimo brojnim intervencijama, a idući tjedan očekujem i veliku intevenciju ECB-a koja je i uzrok ovoga sa tečajem franka. Tržište valuta je najveće tržište na svijetu na kojem se dnevno okrene više novca nego na bilo kojem drugom tržištu. Ono ima svoje zakone i u kapitalizmu bi cijenu trebalo formirati tržište odnosnom ponude i potražnje. ECB se upravo priprema na intervenciju kako bi potakla inflaciju, što će rezultirati padom tečaja eura i povećanjem cijena (ako uspiju u svom naumu). To ja zovem hibridni kapitalizam. Intervencije države ne moraju nužno biti loše, ali u tom slučaju ipak ne možemo govoriti o čistom kapitalizmu.
Ulaganje na tržištima kapitala i valuta je čisto kockanje
Svima je poznato da je ulaganje na burzama i Forexu rizično, ali ima onih koji su uvjereni da ih dovoljno znanje i informiranost može voditi do profita. To je najčešće točno, ali u jednakoj mjeri kao i klađenje na nogometnu utakmicu. U nogometu favorit može izgubiti i kada utakmica nije namještena. Najbolji igrač može dobiti crveni karton, favorita može napustiti sreća, vrijeme može pokvariti uvjete za igru i još puno toga. Jednako tako i neka savršeno posložena kompanija na burzi može ostvariti loše rezultate ako se dogodi nešto nepredvidivo izvan njenog utjecaja što može utjecati na njene poslovne rezultate. U takvim situacijama znanje i informiranost, radilo se o nogometu ili ulaganju na tržištima kapitala ili valuta, ne igra nikakvu ulogu i može prouzročiti gubitak.
Ono što je zapravo puno više zabrinjavajuće jest činjenica da tamo gdje se okreće veliki novac uvijek ima nečasnih namjera. Poznato je da u nogometu postoji nogometna mafija i da namještanje utakmica nije rijetkost. Što se tiće burzi i tržišta valuta, nema nikakve garancije da i na njima nema namještanja, a logika govori da itekako ima. Više ne trgujem dionicama pa niti ne pratim ZSE, ali morao bih biti lud da uz ovako niske promete kakvi su danas uložim veći novac u bilo koju dionicu na ZSE. Vrlo lako se sa relativno malim iznosom može manipulirati bilo kojom dionicom na ZSE, bez obzira na regulativu i market makere. Ulaganje u takvom okruženju je ravno kockanju.
Kada je u pitanju tržište valuta zna se da je to tržište sa najvećim dnevnim prometima uopće i da niti veliki fondovi ne mogu samostalno utjecati na spreadove. Ali, milijuni, pa čak i milijarde su u i igri i nikoga ne bi trebalo čuditi da se i tamo uz dogovor manipulira spreadovima. Zašto ovo pišem? Zato što većina velikih globalnih ulagača ima futures opcije u kojima računaju na skori pad eura, posebno u odnosu na dolar. Mene uopće ne bi čudilo da se pojavi veliki globalni igrač ili više njih i pokuša utjecati na ECB i na odluku koju će trebaju donjeti idući tjedan. Nekima bi bilo u interesu da odluka bude sasvim suprotna od očekivane. Za mito je dovoljno stotinjak milijuna dolara, a zarada se može mjeriti u milijardama dolara. Da li će do toga doći ne znam, ali ipak ne bih odbacio tu mogućnost.
Ja očekujem da će ECB donjeti odluku koja će srušiti EUR već krajem idućeg tjedna, ali to ipak treba uzeti sa rezervom baš zbog ovog što sam upravo naveo.
Danas očekujem trgovanje frankom u rasponu 2%-5% ispod ili iznad 7,71 kn, ali moj fokus je na idućem tjednu i tečaju USD/HRK od petka idućeg tjedna.
Disclaimer: Sve navedeno u tekstu je moje osobno mišljenje i ja samo "rekreativno" pratim kretanja na tržištu tako da su moguće promašene prognoze :-)
