FED povisio kamatne stope - dolar raste!
Dogodilo se! FED je konačno povisio kamatne stope i dolar je odmah porastao. Povećanje je očekivano i donekle je bilo uračunato u cijenu dolara posljednjih tjedana, ali je sada kada je postalo službeno još malo podiglo vrijednost dolara.
Dolar je porastao prema košarici valuta, ali ono što mene najviše zanima je da je porastao i prema euru, odnosno kuni koja je vezana uz euro. U trenutku pisanja ovog teksta odnos EUR/USD je 1:1.04215 (jedan euro vrijedi 1.04215 dolara), odnosno 1 dolar vrijedi 7,204 kn (tečajna lista HNB-a je možda neznatno drugačija, ali ja gledam trenutno stanje na tržištu valuta).
Povećanje kamatnih stopa od strane FED-a je očekivano, ali posljednjih godina nije se često događalo. Točnije, kamatne stope su zadnji puta povišene prije godinu dana, u prosincu 2015. godine kada su sa povijesno niske razine od 0-0.25% povišene na svega 0.25-0.50%. Prije toga nisu podizane skoro 7 godina! Sada su povišene za 0.25 postotnih poena, odnosno na razinu od 0.5-0.75%.
Od 1971. godine kada je ukinut zlatni standard pa do danas prosječna kamatna stopa iznosila je 5.83%, a 1980. godine bila je na rekordno visokih 20%. Imajući to u vidu jasno je kako je današnjih 0.75% iznimno malo, ali je ipak poboljšanje u odnosu na dosadašnju razinu. U jeku svjetske gospodarske krize 2008. godine FED se odlučio na drastično sniženje kamatne stope i tada je ona krenula padati sa tadašnjih cca 4-5%. Tijekom 2008. je snižena nekoliko puta i mislim da je krajem 2008. ili početkom 2009. godine snižena na rekordno niskih 0-0.25% i na toj mizernoj razini je ostala sve do prosinca 2015. godine kada je povećana na 0.25-0.5% razinu na kojoj je bila do jučer.
Inače, ECB (europska centralna banka) drži referentnu kamatnu stopu na svega 0% već skoro godinu dana! Bolesnici, što drugo reći!
Inflacija i laži vezane uz inflaciju
Sad ću opet o inflaciji :) Željena stopa inflacije i u Europi i u SAD-u je 2%, a trenutno je ispod te razine i to se ne sviđa bankarima. Mediji prodaju priču kako je stopa inflacije od 2% poželjna i kako bez nje nema gospodarskog rasta. To su čak i mene učili na ekonomskom fakultetu. To je LAŽ! Idealna stopa inflacije je 0% i uz nju je moguć gospodarski rast! Svatko tko tvrdi drugačije laže. Višak novca u opticaju uzrokuje inflaciju, odnosno povećanje cijena proizvoda i usluga. Bez povećane potražnje i povećane novčane mase navodno nema gospodarskog rasta jer nema smisla povećati proizvodnju (koja uzrokuje gospodarski rast) ako ne postoji potražnja i novac koji ju može pratiti. To djeluje točno, ali istina je zapravo puno kompleksnija. Potrebno je povećati produktivnost i pametno regulirati novčanu masu u opticaju pa je itekako moguće ostvarivati gospodarski rast i održavati inflaciju na 0%. Neću sada o detaljima jer bi predugo trajalo budući da uključuje puno faktora od kojih su samo neki stopa adekvatnosti kapitala, referente kamatne stope, produktivnost, porezna politika itd. Bez ikakvog spora gospodarski rast je moguć uz nultu stopu inflacije, ali mediji, i što je najžalosnije, profesori na ekonomiji će nas "učiti" da je gospodarski rast bez inflacije nemoguć. Ti ljudi koji to propagiraju su kriminalci i zaslužuju zatvor. Zašto nisu samo budale i lažovi? Zato što kradu naš novac. Inflacija koju oni propagiraju krade naš novac, odnosno 100,000 kn ušteđevine za godinu dana uz stopu inflacije koja je iznad 0% može kupiti manje proizvoda i usluga nego godinu dana ranije.
Netko će reći da ako se ne poveća novčana masa u opticaju da nema dovoljno novca za kupnju novoproizvedenih proizvoda pa onda ili nema gospodarskog rasta (jer nema povećanja proizvodnje) ili treba povećati novčanu masu u opticaju što će rezultirati inflacijom. Problem je u produktivnosti, stopi adekvatnosti kapitala, zabrani da centralna banka emitira novac itd. Zdrava regulacije je otežana i banke su te koje kreiraju novac, a njima je cilj kreirati što više novca kako bi što više zaradile. Da se mene pita ja bih digao stopu adekvatnosti kapitala na 90% (napamet govorim bez konkretne analize i računice, ali definitivno bi ta stopa bila blizu 90%, a ne sadašnjih 10-ak posto koliko najčešće iznosi), vratio mogućnost primarne emisije novca centralnoj banci, ograničio plasman novca na financijska tržišta, povećao produktivnost, smanjio poreznu presiju i još mnogo toga. Uz sve to bih održavao stopu inflacije na 0%, i to garantirano uspješno. Problem je što ja nisam na vlasti i što je Hrvatska rob i nikako nije nezavisna pa i da jesam na vlasti ne bih mogao provesti ništa od onog što bi bilo ispravno.
Kada je niska kamatna stopa time se stimulira da novac bude u opticaju. Više novca u opticaju u teoriji znači inflaciju i budući da je cilj inflacija od 2%, koja je trenutno ispod te razine i u Europi i u SAD-u, niskim kamatnim stopa se želi povećati stopa inflacije i potaknuti gospodarski rast. Problem su i investicijske banke jer velik dio novca koji se pušta u opticaj da bi navodno potaknuo gospodarstvo završava na burzama i tržištima financijskih derivata. Burzovni indeksi su na rekordnim razinama :-) To nije slučajno i razlog je upravo ovo što sam napisao. Povećanje novčane mase na burzi je uzrokovalo inflaciju cijena dionica, umjesto da je novac završio u realnom gospodarstvu i povećao proizvodnju i potražnju te potrošnju. Drugim riječima, novac se plasira na pogrešno mjesto, a banke svejedno zarađuju. Zašto su burzovni indeksi na povijesnim razinama? Da li kompanije imaju bolje rezultate nego ikada prije? Ne baš, budući da stanje u gospodarstvima diljem svijeta nije idealno. Trenutno nismo u globalnoj recesiji i mnoga gospodarstva rastu, ali su ipak mnoga ispod razine na kojima su bila 2008. godine. Burzovni indeksi su bili vrlo visoko 2008. godine (pogotovo krajem 2007.), ali su danas još više i na rekordnim su razinama. Ne treba biti genijalac da se shvati da je novac koji je trebao završiti u realnom gospodarstvu zapravo završio na financijskim tržištima i tome su prvenstveno pogodovale niske referentne kamatne stope. Dio novca je naravno plasiran i u otvaranje novih radnih mjesta i povećanje proizvodnje, ali u nedovoljnoj mjeri. U ekonomiji je uvijek povezano mnogo faktora, bez obzira o čemu se radi. Recimo otvaranje novih radnih mjesta i povećanje proizvodnje će malo značiti ukoliko se ne stvori potražnja i ne poveća potrošnja. Ja sam zagovornik ideje da se građanima dijeli novac, popularno zvana ideja "novac iz helikoptera". Ne bih doslovno davao novac na slijepo nego bih odredio kategorije građana kojima treba novac, odredio uvjete gdje i kako on smije biti potrošen i onda im bespovratno podijelio milijarde eura. Nema boljeg i efikasnijeg načina od povećanja potražnje i potrošnje od tog (naravno uz regulaciju potrošnje tog novca, uz zabranu vraćanja kredita bankama iz poklonjenog novca jer time bi samo banke profitirale, a ne gospodarstvo). ECB svakog mjeseca emitira milijarde eura koje baca u vjetar, odnosno daje ih onima koji imaju i previše (bankama). Banke taj novac plasiraju uz visoke kamate, a dobar dio tog novca upumpavaju na burze čime dižu indekse.
Lako bih opet mogao otići previše u dubinu pa stajem. Vraćam se na laž o inflaciji. Tvrdim da nas i profesori na ekonomskim fakultetima uče laži. To možda rade svjesno jer su plaćeni za širenje laži ili su na neki način pod pritiskom (recimo gubitak posla ako neće širiti te laži), ali možda su zaista i toliko tupi da niti sami ne shvaćaju kakvu laž prenose. Ljudi imaju običaj vjerovati osobama na pozicijama jer oni su navodno na toj poziciji jer nešto znaju. Nebrojena puta sam na recimo šalteru banke, pošte, porezne ili neke druge institucije od djelatnika koji bi trebao biti dobro upućen čuo totalnu glupost. Također, baš jučer su mi došle doma dvije osobe iz nekakve državne agencije za nešto vezano uz električnu energiju (nisam zapamtio koga točno predstavljaju, ali je nešto državno). Imali su neka pitanja i onda smo došli do žarulja. Predložili su LED žarulje. Ja sam rekao da ih ne želim koristiti sve dok ima za kupiti ovih "običnih". Onda je jedan od njih "pametno" rekao da te žarulje štede 30% električne energije i da bi moj račun za električnu energiju bio mjesečno niži za 30% kada bih stavio te LED žarulje. Na to sam ga odmah pitao jel misli da žarulje troše 100% električne energije koju ja doma potrošim. Zbunio se. Želim reći da su ljudi koji bi trebali biti dobro upućeni u ono čime se bave često i totalne budale bez namjere da nekoga namjerno prevare. Ovaj mi je "pametno" izračunao da bi mi cijena električne energije mjesečno bila manja za 90 kn jer mi je sada račun 300 kn i jer LED žarulje troše 30% manje. A što moj frižider, pećnica, računalo itd isto rade na LED žarulje pa se može uzeti da će svi potrošači trošiti manje ako postavim LED žarulje? Siguran sam da ima ljudi koji bi čim bi to čuli otrčali u dućan i kupili LED žarulje, bez da razmisle malo o onome što je navodno upućena osoba rekla. Može on biti dr sc. prof., ali ja imam svoju glavu za razmišljanje i u nju već i ovako trpam sve i svašta pa mi ne treba da mi ju još drugi pune svojim glupostima o kojima često zapravo znaju manje od mene. LED žarulje vjerojatno troše manje energije, ali ih iz principa ne želim. Poanta je da meni općenito žarulje doma troše možda maksimalno 25% potrošene električne energije što iznosi recimo 75 kn i da se eventualna ušteda od 30% treba gledati na taj iznos pa bi iznosila 22,5 kn, a ne 90 kako je "stručna osoba" meni predstavila. To je samo jedan primjer i uopće te žarulje sada nisu bitne, nego želim reći kako često od navodno stručnih osoba čujemo totalne gluposti. To se u kontekstu ovog posta odnosi na profesore na ekonomskim fakultetima. Da li oni to rade slučajno ili namjerno ne mogu tvrditi, ali tvrdim da definitivno pričaju gluposti o inflaciji i neki od njih to sigurno rade namjerno jer su plaćeni za to.
Meni je apsurd lobiranje općenito. To je fini naziv za mito i korupciju. Kako može biti dozvoljeno da liječniku seminar ili neko predavanje u prekrasnom hotelu na obali u trajanju od 7 dana plaća farmaceutska kompanija? Samo budala može vjerovati da taj liječnik neće forsirati njihov lijek svojim pacijentima kada se vrati sa tog putovanja koje je platila farmaceutska kompanija kao prikriveni mito. Osobno poznajem nekoliko liječnika kojima redovno farmaceutske kompanije plaćaju razna putovanja i predavanja po raznim finim hotelima. Neki od njih se samo nasmiju kad ih pitam što se traži za uzvrat, a neki otvoreno kažu da je to preporuka tog i tog lijeka od te farmaceutske kompanije, ali se počnu vaditi kako je lijek prošao sva testiranja, kako je zaista najbolji za to i to itd. Ma briga me, ima osoba koje je su recimo zaista najbolje za razna direktorska mjesta u raznim kompanijama, pa ako te osobe odluče platiti predsjedniku komisije za odabir kandidata putovanje na Havaje mogu biti tužene za pokušaj mita. Lobisti su posebna priča. Ne znam da postoje lobisti bez budgeta. Ako ti treba budget da budeš lobista onda je sve jasno. Pa da se opet vratim na profesore na ekonomiji....mnogi od njih, pogotovo u svijetu, budu angažirani da napišu razne studije, analize itd. Ta istraživanja vrlo često plaćaju razne kompanije koje imaju direktan interes da u istraživanju piše to i to. Smiješno i ujedno žalosno da je to legalno. Pa ako ja tražim da netko napravi istraživanje recimo o zračenju mobitela i želim da unutra piše da nema zračenja, a ponudim $1,000,000 USD za to istraživanje to je jednako kao da sam dao mito. Nije slično nego jednako. Upravo takvi slučajevi se dešavaju na redovnoj bazi u svijetu, ali i u Hrvatskoj, a teme su različite.
U nastavku prilažem isječak iz jednog dokumentarca koji sam gledao. Radi se o Johnu Campbellu koji je predsjednik ekonomskog odjela Harvarda. Harvard slovi za jedno od najboljih i najprestižnijih sveučilišta na svijetu. Budući da su mnogi profesori sa Harvarda dokazano provodili ekonomska istraživanja koja su platila razne kompanije koje su imale interesa da istraživanje sugerira to i to, novinar je Campbella pitao da li to smatra primjerenim. Odgovor je više nego smiješan i žalostan u isto vrijeme, a glasi: Uhhnmmm, hmmmmm, well......hmmmmm, ughmmmm. Da, to je bio odgovor! Govnari, nemam druge riječi za takve ljude. Oni nas na fakultetima uče glupostima i lažima jer su primili mito. I ja onda trebam vjerovati da je inflacija od 2% poželjna? Znam da banke najviše profitiraju na inflaciji (zaboravimo sad kraj osamdesetih i vraćanje kredita za sitniš jer je to nešto drugo) i jasno je da su one u stanju platiti neograničeno da se ono što njima odgovara ugura na ekonomske fakultete. Pogledajte video pa sami prosudite (ima i prijevod za one koji ne znaju engleski).
Rast tečaja dolara
Slijedom povećanja kamatnih stopa porasla je i vrijednost dolara. Razlog je što se očekuje nešto manje novca u opticaju uz jednaku potražnju pa radi toga tečaj dolara raste. Ponovno upozoravam da je dolar jedan od najvećih balona ikad viđenih u svjetskoj povijesti i da je drastičan pad njegove vrijednosti vrlo izgledan. Kako trenutno stvari stoje ne vjerujem da će se taj drastičan pad dogoditi "sutra", ali svi mi koji se još ne smatramo starima ćemo ga doživjeti jer je nažalost neizbježan. To neće proći nezapaženo niti kod onih koji ne prate tečaj jer će imati ogroman utjecaj na cijeli svijet.
U trenutku pisanja dolar je na 7,20 kn i to me veseli :-) Veseli me zato što je to dobro za domaining koji je moj osnovni posao pa su moji prihodi u dolarima. Idući tjedan očekujem solidnu prodaju jedne domene i uplatu koja će biti naravno u dolarima, a čija protuvrijednost u kunama će po sadašnjem tečaju iznositi skoro 500 kn više nego što bi iznosila da je uplaćena početkom ovog tjedna. Logično je da meni odgovara visok tečaj dolara, koliko god on nerealan bio.
Današnji tečaj dolara je jedan od najviših u posljednjih više od 10 godina. Prije nešto manje od 2 godine je bio viši (oko 7,27 kn), ali prije i poslije toga, u razdoblju od posljednjih 10-ak godina, rijetko je bio iznad 7 kn.
Ne bi me čudilo da tečaj dolara u odnosu na kunu prijeđe i za 7,30 kn, barem nakratko, ali pričekajmo. Trenutno je situacija takva da se ne bih kladio na daljnje ozbiljnije povećanje, ali niti na pad. Moguće je oboje, iako mi djeluje najrealnijim da će tečaj varirati između 7,10 i 7,30 kn iduća 2 mjeseca.
