Dolazi krah burzi - gdje će Bitcoin, kriptovalute i zlato
Novi krah burzi je bliže nego što mislimo, a jasni signali da dolazi su prisutni već neko vrijeme. Ako vas zanima što će se dogoditi sa Bitcoinom i kriptovalutama očekivanja možete pročitati u ovom tekstu, naravno uz obrazloženja.
Ovo će biti još jedan opširni tekst, ali biti će mi drago ako ćete ga pročitati u cijelosti. Ne želim napisati samo u par rečenica što očekujem bez konkretnih obrazloženja, a za sagledavanje šire slike potrebno je napraviti i uvod, pojasniti neke stvari i iznijeti činjenice. Pretpostavljam da će biti i onih koji se neće samnom složiti, ali ja samo iznosim svoje osobno mišljenje i naravno da ne moram biti u pravu. Zaključke donosim na temelju brojnih faktora pa stoga ipak vjerujem da se temelje na činjenicama. Napominjem da je često dovoljan jedan jedini značajni događaj da se sva očekivanja rasprše kao pepeo, bila ona pozitivna ili negativna. Iz tog razloga nikad ne treba uzeti ekonomska predviđanja zdravo za gotovo.
Nova globalna recesija i krah burzi
Da li je na pomolu nova globalna recesija? Po svoj ekonomskoj logici, da! Kada? Vjerojatno u 2019. godini, mada je jako teško predvidjeti točno vrijeme i moguće je da dođe već i iduće godine, a moguće je i da bude odgođena do 2020. godine. Postoji čak i mogućnost da se ne dogodi u iduće 3 godine, mada je prema trenutnim ekonomskim pokazateljima puno vjerojatnije da će se dogoditi.
Na globalne ekonomske prilike utječe toliko faktora da je zaista nemoguće točno predvidjeti kretanja. Ako Kim Jong-un ispali neku nuklearnu raketu na Južnu Koreju ili recimo Japan tada ode svijet i ekonomija u propast već doslovno idući dan. Ako se objavi značajno povećanje zaposlenosti u SAD-u (što je moguće vjerojatno samo u teoriji ili u napumpanom izvješću) onda bi to moglo odgoditi nadolazeću recesiju. Ako se slučajno dogodi da se novi novac počne zaista usmjeravati u perspektivnu i profitabilnu proizvodnju i to bi moglo odgoditi recesiju. Trebalo bi se dogoditi nešto zaista značajno u pozitivnom smislu da bi se odgodila recesija. To naravno nije nemoguće (pogotovo znajući da se mnoga izvješća friziraju), ali je pitanje može li se u idućih godinu dvije dogoditi nešto zaista dovoljno značajno i pozitivno (tu ne mislim na eventualno povećanje zaposlenosti za par postotnih poena).
Moje viđenje situacije temelji se na trenutnim pokazateljima i predvidivim očekivanjima, i naravno slobodno ga uzmite sa rezervom. Sudeći po trenutno dostupnim podacima, da se moram izjasniti da li će i kada doći nova recesija ja bih rekao da će to biti 2019. godine, što je vrlo blizu.
Poznato je da su ekonomska kretanja ciklički proces i da se recesija gotovo u pravilu ponavlja svakih 5 godina. Sada je nije bilo cca 8 godina, što znači da je već trebala doći i da "kasni". Ja osobno nisam preveliki pobornik recimo TA (tehničke analize) i više cijenim analizu ljudske i ekonomske logike nego razne pravce u TA i gledanje "testiranja", "probijanja", "supporta" i sličnih događaja koji se isčitavaju iz TA. To se vrlo lako okrene preko noći i zato se ne volim previše oslanjati na TA. Recimo FA (fundamentalna analiza) je puno zdravija, ali je kod recimo dionica sasvim uobičajeno da se trguje na nekoliko bookova pa ako ćeš pretjerano držati do FA onda nećeš u ništa investirati jer se sa gotovo svim dionicama trguje iznad knjigovodstvene vrijednosti.
Novac bez pokrića u EU
Mene ne brine što recesija "kasni" tri godine nego me brine ludi Draghi (ako netko nezna, on je glavni u ECB-u) i oni koji ga podržavaju. To je jedan običan zlotvor koji uništava vrijednost eura konstantim upumpavanjem novog novca u sustav. To je vidio od SAD-a, što zapravo znači da smo u velikom problemu kada vodeće ekonomije svijeta (SAD i EU) to rade. Od kada to rade? Pa zapravo najintenzivnije od posljednje recesije (EU je počeo malo kasnije). SAD se malkice primirio, ali EU još uvijek nije.
Slijedeće podatke navodim iz glave po sjećanju. Mislim da su točni, ali ako nisu su svakako približno točni i egzaktne podatke možete provjeriti sami. ECB (Europska Centralna Banka) je 2015. odlučila mjesečno upumpavati u sustav 60 milijardi eura. Ubrzo nakon toga su odličili povećati iznos na 80 milijardi. To znači da je u posljednje dvije godine upumpano cca 2 bilijuna eura (2 trillion in English) u sustav. Da biste shvatili koliki je to novac reći ću da je hrvatski bruto društveni proizvod (dakle sve robe i usluge proizvedene u godini) ispod 50 milijardi eura. ECB mjesečno, još jednom, mjesečno, upumpava u sustav 80 milijardi. Sada navodno razmišljaju o smanjenju tog iznosa za 15 milijardi, ali upitno je da li će do toga doći, a i da dođe to će i dalje biti ogromnih 65 milijardi mjesečno. Program je prvotno zamišljen kao kratkoročna mjera, ali je produljen do 2019. i nema garancije da neće i tada biti ponovno produljen.
Što je pokriće za taj novac? Apsolutno ništa! To je "friški" novac koji ulazi u sustav bez ikakvog realnog pokrića. Neki će se opravdano odmah sjetiti Ante Markovića i bezvrijednih jugo dinara. Kako to da onda u EU nemamo hiper inflaciju? Pa zapravo je to upumpavanje novca u sustav zamišljeno kao suluda mjera za podizanje inflacije na "idealnih" 2% (što je nebuloza jer je itekako moguć gospodarski rast i uz nultu stopu inflacije o čemu sam argumentirano pisao u nekim ranijim postovima). Taj novac zapravo samo djelomično završava u realnom sektoru, a većina tog novca završava na burzama. Čuli ste da su burzovni indeksi na rekordnim razinama, jelda? Probajte zaključiti zašto :-) Malo kasnije ću nešto više reći o tome.
Kakvu stvarnu korist EU ekonomiji donose te milijarde eura koje mjesečno ulaze u sustav? Nikakvu! Bilo je zagovaratelja tzv. "novca iz helipoktera", a među koje spadam i ja, ali su ismijani. Ja tvrdim da bi za ekonomiju Europske Unije bilo neusporedivo korisnije da se tih 80 milijardi mjesečno daje građanima EU nego da se daje bankama (uz nikad nižu kamatu) koje onda taj novac u najvećem dijelu plasiraju na burze umjesto tamo gdje bi trebao ići (u realni sektor po niskim kamatama). Da se odredilo da svatko tko nije financijski neopterećen (bez obzira da li je zaposlen ili ne) dobije svaki mjesec odgovarajući dio tih 80 milijardi eura i da je obvezan taj dobiveni novac potrošiti u idućih 30 dana unutar svoje države na isključivo domaće robe i usluge tada bi procvala ekonomija EU u ove posljednje dvije godine i tada bismo imali stvarnu korist od upumpavanja tog silnog novca. Ovako imamo stvarnu ogromnu štetu koja će vrlo brzo izići na vidjelo.
U nastavku slijedi niz grafova koji će zorno prikazati kakav učinak na ekonomiju EU-a ima tih 80 milijardi svježeg novca mjesečno. Ako netko nije shvatio, tih 80 milijardi koje mjesečno ulaze u sustav ruše vrijednost i vašeg novca svakog mjeseca, tek toliko da znate ako mislite da se sve ovo što pišem vas ne tiče.
Toliko je grafova na kojima se vidi u koliko krivom smjeru ide ekonomija EU-a (ali i SAD-a) da ne znam od kuda da počnem, pa ću priložiti samo nekoliko relevantnijih.
Na ovom grafu iznad se situacija u EU i ne čini tako strašnom, pogotovo u odnosu na SAD u čiju se ekonomiju mnogi kunu, a koja je zapravo pred totalnim kolapsom (o čemu sam također već ranije pisao u nekim postovima). Za Kinu se već neko vrijeme govori da je na rubu recesije (iako konstanto bilježi rast gospodarstva), a njen izvoz je daleko najveći gledajući najveća tri svjetska izvoznika, i njen uvoz je debelo pokriven i premašen izvozom, a i manji je od uvoza SAD-a i EU.
Ovo je graf tek za zavaravanje i da se umire oni koji ne žele vjerovati pred kakvim kolapsom se moguće nalazimo. Ipak, oni koji znaju čitati grafove i pritom kritički razmišljati i koristiti logiku vrlo jasno vide da je SAD u katastrofalnoj situaciji. Nisam gledao koliko točno EU izvozi u SAD, ali znam da najveći postotak izvoza ide upravo tamo. Kada dođe do novog sloma u SAD-u to će automatski jako utjecati i na EU, pa će osjetno pasti izvoz EU-a, a u uvoz će eventualno također pasti (ali svakako će se smanjiti pokrivenost uvoza izvozom) što bi moglo značiti nestašicu određenih proizvoda na tržištu i rast njihove cijene, odnosno pad standarda građana.
Još jednu stvar želim prokomentirati. ECB upumpava 80 milijardi eura svježeg novca mjesečno, odnosno 960 milijardi eura godišnje, što iznosi više više od 50% ukupnog godišnjeg izvoza ili uvoza EU. U trenutku kada će političke prilike to dozvoljavati (recimo kada Putin još ojača, kada padne Merkelica, kada se još netko povede za primjerom Velike Britanije...), pojaviti će se oni koji će reći "vaš euro ništa ne vrijedi kada ga stalno doštampavate i kada je toliko nesigurnosti u EU, cijenu od sada računamo u .....". Ako ste pomislili na dolar, obratite malo pažnju na njihovu ekonomiju (koja je na staklenim nogama). Ja sam već rekao da ćemo svi mi koji još nismo jako stari doživjeti kolaps kakav svijet ne pamti, iako mislim da će do dolaska te kataklizme još trebati pričekati. Nisu sve cijene u vanjskotrgovinskoj razmjeni niti sada u eurima, ali što će biti kada će i one koje jesu biti denominirane u neku drugu valutu?
U nastavku slijedi graf koji prikazuje pokrivenost uvoza izvozom u 2006. i u 2016. godini.
Na ovom grafu se vidi da je EU napredovala, ali njen "strateški partner" SAD jako loše stoji pa je to onda direktna opasnost za EU. Sudeći po ova prva dva priložena grafa Kina se pokazuje kao najzdravije gospodarstvo svijeta, mada i ona ima svojih problema. Kanada je krenula stopama SAD-a što znači da joj se crno piše. Oni ipak nisu tako moćni na geopolitičkom planu kao što je SAD da bi si mogli priuštiti istu situaciju kao SAD što se ekonomije tiče. Indija je još uvijek "divlja", ali se budi i kroz koju godinu će biti vrlo ozbiljno svjetsko gospodarstvo, kao što je nekad bila Kina (koja je danas najveća gospodarska sila svijeta).
Na temelju ova dva do sada priložena grafa ne može baš svatko vidjeti u koliko je nezavidnom položaju EU jer ovi grafovi se trebaju čitati između redaka. U nastavku slijedi grafov koji će vjerojatno biti vrlo jasan i onima koji ne znaju ili ne žele čitati između redaka.
Na ovom posljednjem grafu je vrlo konkretno vidljiv učinak nebulozne politike upumpavanja svježeg novca u sustav te njegovo pogrešno korištenje. Podsjećam da se ta nebulozna odluka počela primijenjivati 2015. godine, a do nje je zasigurno došlo radi ove "rupe" koja je vidljiva na grafu 2014. godine (uz želju da se digne inflacija na 2%). Graf nosi naslov "Kretanja u međunarodnoj trgovini dobara za EU od 2006.-2016.". Kao što se može vidjeti, 2015. je trgovina malo živnula, ali je već iduće godine pala i ima tendenciju daljnjeg pada. Drugim riječima, Draghijevih 80 milijardi eura koje ulaze u sustav svakog mjeseca ne nose ama baš nikakvu stvarnu korist za ekonomiju i samo drastično štete.
Čemu onda koriste tih 80 milijardi eura mjesečno? Koriste jedino pumpanju burzovnih indeksa. Kao što je bio slučaj i u SAD-u dok su oni upumpavali novac u sustav i držali niske kamatne stope (i dalje su jako niske, mada su ih malkice podigli ove godine) tako je već neko vrijeme slučaj i u EU da svježi novac koji ulazi u sustav zapravo završava na burzama, umjesto u realnom sektoru u koji bi trebao ići. Iz tog razloga već par godina imamo burzovne indekse na povijesnim visinama i prividno imamo stabilnu ekonomiju čiji rast prate burzivni indeksi. Panike nema jer sve djeluje u redu, i zato će kolaps biti nagao i drastičan. Ja se pitam na temelju čega to rastu burzovni indeksi. Da li kompanije izlistane na burzama zaista toliko više (realno) vrijede da bi njihove dionice trebale toliko rasti? Moje mišljenje je da (realno) ne vrijede više nego se pojavilo više novca na burzama i to je podiglo cijene, bez neke realne osnove. Kada to shvati većina investitora doći će do velikog pada, a onda mi vrlo vjerojatno mogao uslijediti kolaps. SAD je malo "zatvorio pipu". Morali su jer bi im inače dolar postao još bezvrijedniji nego što jest (iako je i ovako umjetno na cijeni). To znači da će se to vrlo brzo početi osjećati na njihovim burzama. Draghi razmišlja o smanjenju novca koji upumpava u sustav (čitaj na burze), a planiran je i potpuni prestanak sa tom praksom u 2019. godini (iako me neće čuditi ako se predimisle). Smanjenje iznosa svježeg novca koji ulazi na EU burze će rezultirati padom vrijedosti dionica. Ne smijemo zaboraviti niti da UK izlazi iz EU, a UK je bilo bitno za ekonomiju EU-a.
Ja vidim prostora za rast burzovnih indeksa još neko vrijeme, a vjerujem da onda slijedi neminovan jači pad. Ovo vjerojatno zvuči kao jako glupa i neodređena izjava pa ću pojasniti. Ne mislim da će burzovni indeksi početi padati već sutra ili idući mjesec (barem ne ozbiljnije), ali od ovog trenutka treba biti na oprezu jer je vrlo vjerojatno da će počet padati u idućih godinu dvije, i to baš onako ozbiljno padati. Predviđanje temeljim na činjenicama koje sam iznio u dosadašnjem tekstu. Trenutno stanje je umjetno i postaje sve teže i teže održavati ga. I SAD i EU gospodarski stoje izrazito loše i uopće me ne zavarava što trenutno oba gospodarstva bilježe rast od 2-3 % posto jer mi ovakvo stanje ne djeluje održivo. Usput, dug SAD-a, koji je uvjerljivo najzaduženija država svijeta, je nedavno prešao 20 bilijuna dolara (20 trillion in English) te sada iznosi ogromnih cca $20,500,000,000,000 dolara. U odnosu na njihov GDP to je više od 100%. Za usporedbu, Hrvatskoj svi vise na vratu radi duga od cca 84% BDP-a (ili GDP-a, kako hoćete) i govore nam da je to nedopustivo i da ga podhitno moramo smanjiti.
Još jednu stvar želim spomenuti, a to je Svjetsko prventvo u nogometu iduće godine u Rusiji. Obožavam nogomet i jako se veselim tom prvenstvu, pogotovo što se Hrvatska ipak uspjela plasirati, ali me strah da se tamo ne dogodi nešto loše. Rat sa ISIS-om hvala Bogu jenjava, ali zato SAD-u treba neki novi rat. Bojim se da ne bi CIA zakuhala nešto preko svojih plaćenika pa da ne bi recimo dio ruskih navijača (koje će voditi neki Rusi koje će CIA angažirati) napravili nešto što bi zgrozilo čitav svijet, npr. nasred ulice pred nekim stadionom ubili američkog ambasadora ili nešto slično. Možda sam paranoičan, ali iskreno me strah da se ne bi ciljano kreirala neka situacija koja bi bila povod za nove napetosti na svjetskom nivou i možda čak i za neki veliki rat. Ako nedaj Bože dođe do nečeg takvog, onda je najmanji problem što bi ekonomije pale, ali to bi bila svakako jedna od posljedica.
Kako ne bih još veći dio ovog teksta posvetio samo gospodarstvu EU-a sada prekidam, a svatko može samostalno potražiti dodatne informacije koje ga/ju zanimaju.
BITCOIN, KRIPTOVALUTE I ZLATO
Ukoliko dođe do nove globalne recesije i vrapci na grani već znaju da će mnogi investirori "pobjeći" u zlato. Ja ipak vjerujem da će dobar dio njih u tom slučaju barem razmisliti o Bitcoinu i kriptovalutama. Nema garancije da će tako zaista biti, ali to je moje mišljenje. Zlato se do sada uvijek pokazalo kao sigurno utočište kapitala u vremenima kriza. Mnogi će reći da je suludo uopće dovoditi u pitanje zlato kao "store of value" i da je svaka rasprava o tome bespredmetna. Ja volim slijediti svoje vlastito mišljenje, čak i kada sam možebitno u krivu (do trenutka dok to ne shvatim), pa ću se usuditi propitati da li je zlato zaista opravdano "sveta krava".
Zlato i srebro kao sigurna utočišta, ili ne
Poznato je da u vrijeme ekonomske krize raste cijena zlata jer kapital bježi tamo gdje se kroz povijest dokazalo da je najsigurniji. Upravo radi povećane potražnje za zlatom u vrijeme krize njemu cijena raste. Ne želim reći da je zlato zapravo debelo precijenjeno, ali ipak želim kritički razmišljati o njemu i ne želim biti među onima koji uopće ne pomišljaju dovoditi vrijednost zlata u pitanje.
Zašto je zlato vrijedno? Zato što je rijetko i zato što ima svoju primjenu (industrija, nakit...). Svoju još širu primjenu ima recimo čelik, ali on nije toliko vrijedan kao zlato, zašto? Zato što čelika ima u puno više nego zlata. To je točno, ali da li zlata ima zaista toliko malo kao što se želi prikazati?
Kao prvo, zlato navodno dolazi iz svemira. Za mene to onda znači da kao što ga ima na Zemlji, isto tako ga ima i na Mjesecu i drugim planetama. Ako je pun svemir zlata, uključujući i ovaj naš bliži svemir, onda to znači da samo trebamo otići na Mjesec po hrpu novog zlata. Kemija i tehnologija nisu baš moja područja, ali prema onome što znam (ako je točno) stoji da je zlato u ovakvom svom kemijskom sastavu u kakvom jest stiglo iz svemira što znači da nije nastalo na Zemlji. Prema tome zaključujem da je isto tako stiglo i na recimo Mjesec. To znači da za nastajanje zlata nije bio potreban neki kemisjki element koji postoji samo na Zemlji i kojeg nema recimo na Mjesecu jer je ono već stiglo kao zlato na Zemlju, sa kemijskim sastavom koji je takav kakav je. Onda je isto tako stiglo i na Mjesec. Prilikom eksplozije neke supernove u dalekom svemiru te čestice (uključujući i čestice zlata) su se raspršile po cijelom svemiru i sigurno nisu "rekle" past ćemo na Zemlju, ali nećemo na Mjesec nego su se ravnomjerno raspršile svuda, uključujući i Mjesec. Radi toga sam ja uvjeren da je Mjesec, kao i cijeli svemir, pun zlata (barem ako je točno ono što sam čuo u dokumentarcima o nastanku zlata).
Znači moja pretpostavka je da na Mjesecu ima jako puno zlata. Ako bi čovjek otišao po njega i donio hrpu zlata sa Mjeseca na Zemlju to bi mu drastično srušilo vrijednost, kao i da se javno objavi da je Mjesec pun zlata i da samo treba otići po njega. Moguće je i da svemirske misije u tajnosti redovito idu po hrpe zlata na Mjesec, ali se to skriva da mu se ne bi srušila vrijednost. Isto tako je moguće i da čovjek nije nikada bio na Mjesecu i da je sve ono sa Armstrongom izrežirano u nekom hoolywoodskom studiju kako mnogi govore. Ja vjerujem u to da je taj hod po Mjesecu izrežiran (iako ipak ostavljam mogućnost da se to stvarno dogodilo). Vjerujem u to zato što mi je nepojmljivo da u idućih 50 godina čovjek više nije išao u nove misije na Mjesec. Tehnologija je drastično napredovala u posljednjih 50 godina i ako smo mogli tada na mjesec ne vidim niti jedan valjani razlog zašto do sada već nemamo neku koloniju tamo. Amerikanci su poznati po tome da vole gurati svoje šape svugdje, bez obzira koliko će to prouzročiti mrtvih, pa mi je nepojmljivo da se ne bi pogurali već imati svoje baze i po Mjesecu. Tim više što bi time ojačali percepciju o njima kao najvećoj sili na Zemlji koja je ozbiljno narušena.
Ja jednostavno ne razumijem zašto danas nema američke baze na Mjesecu ako su već prije 50 godina uspješno sletjeli na Mjesec i šetali po njemu. Tu je naravno i ona priča o Van Allenovim prstenovima i poljima radijacije. Uglavnom, meni se čini sasvim izvjesno da čovjek zapravo nije nikad kročio na Mjesec i da je cijela priča izrežirana, ili da je istina da je čovjek bio na Mjesecu i da sada, između ostalog, tamo skuplja zlato i donosi ga na Zemlju. Što se tiče zlata na Mjesecu, tu nemam dvojbi i uvjeren sam da tamo ima puno zlata.
Dakle što se tiče vrijednosti zlata, postoji mogućnost da se uskoro ta vrijednost dovede u pitanje. Nebitno da li ga čovjek već sada u tajnosti donosi sa Mjeseca ili će se očekivati da ćemo kroz koju godinu početi odlaziti na Mjesec i između ostalog donositi zlato na Zemlju. Smatram da je neupitno da ga ima na Mjesecu, a da li ga već sada donosimo na Zemlju ili ćemo to činiti kad još malo napredujemo u pogledu svemirskih letova, manje je bitno. Sama vijest u mainstream medijima koja bi eventualno objavila postojanje velike količine zlata na Mjesecu mogla bi mu srušiti vrijednost. Mainstream mediji su naravno pod strogom kontrolom, ali ovo je vrijeme Interneta i informacija se može vrlo brzo proširiti pa dosadašnja cenzura mainstream medija već neko vrijeme nije pouzdana metoda skrivanja informacija.
Što se tiče količine zlata koja službeno postoji na Zemlji podaci su vrlo različiti. Procjene su vrlo vjerojatno debelo umanjene, a kreću se u rasponu od 171 tisuće tona do čak 2,5 milijuna tona. Službeno se uzima naravno ova manja procjena i smatra se da postoji oko 171 tisuća tona zlata (plus ono koje je još neeksploatirano iz zemlje). Procjene koje se uzimaju u obzir su naravno radili oni koji se bave zlatom i kojima je u interesu da se prikaže manje zlata nego što zaista postoji kako bi vrijedilo više. To je kao da tražiš Monstanto da napravi studiju o štetnosti GMO-a. Jasno je da bi na temelju njihove studije ispalo da je GMO potpuno zdrav i da uz njega čovjek postaje zdrav kao dren, da dobiva supermoći i da se nikad neće razboljeti, a vjerojatno i da će živjeti 500 godina. Zato smatram da je puno vjerojatnije da je ukupna količina do sada eksploatiranog zlata puno bliža brojci od 2,5 milijuna tona nego brojci od samo 171 tisuće tona. Negdje sam naišao na podatak da je samo u Tutankamovoj grobnici pronađeno oko 1,5 tona zlata. Razmislite koliko postoji takvih grobnica u koje je zakapano zlato i koje su otvorene, koliko je brodova potonulo sa zlatom i koje je onda izvađeno iz mora, koliko njih se već godinama, da ne kažem i stoljećima bavi iskopom zlata itd itd. Možda je čak i brojka od 2,5 milijuna tona umanjena.
Ako pretpostavimo da mnogo žena na svijetu ima neki komad nakita od zlata koja teži barem 3 grama čistog zlata i da je takvih žena samo 10% od ukupnog broja žena na svijetu onda je to cca 360 milijuna žena koje imaju barem 3 grama zlata. To je samo jedan običan zlatni prsten, jedan zlatni privjesak, naušnica itd. Narukvica ili lančić mogu težiti znatno više (čistog zlata, ne brojeći dodatke). To bi značilo da samo tih 10% žena ima cca 1,080,000,000 grama čistog zlata, odnosno 1080 tona zlata (ako sam dobro računao). Jako puno žena ima i po dva zlatna prstena, po dvije narukvice, po dva lančića, po dvije zlatne naušnice, po dva zlatna privjeska itd. Također je mnogo narukvica i lančića koji teže više od 3 grama čistog zlata. Mnogi muškarci također vole zlatni nakit, a bome je i mnogo zlatnih zuba na svijetu. Dobivenih 1080 tona čistog zlata je nešto ispod 1% ukupne službene verzije za količinu zlata na svijetu, ali ako pridodamo nakit muškaraca, dvije narukvice i dvija lančića i dva prstena itd kod žena bez problema možemo doći i do 10% od ukupne službene verzije količine zlata na svijetu. Gdje su zlatnici, zlatne poluge, a pogotovo dijelići zlata koje se nalazi u brojnim elektroničkim uređajima.
Mislim da je vrlo jasno da je službena brojka od 171 tisuće tona zlata velika laž i da na Zemlji postoji puno veća količina već eksploatiranog zlata. Kada se počne ozbiljnije raspravljati o količini zlata koje postoji i kada se počne realno razmišljati o velikoj vjerojatnosti da na Mjesecu postoji jako puno zlata od kojeg je dio već tajno stigao na Zemlju ili će tek stići mislim da će se dovesti u pitanje i sama vrijednost zlata jer će se shvatiti da ono nije zapravo tako rijetko kako se misli. Za usporedbu, kod Bitcoina je točno poznato koliko ih je u opticaju i koliko ih maksimalno može biti u opticaju u idućih više od 100 godina te nema prostora za špekulacije.
Ne želim reći da kad dođe iduća ekonomska kriza kapital više neće "bježati" u zlato jer vjerojatno hoće, ali ipak želim reći da je zlato puno manje sigurna investicija nego što se misli jer će kad tad isplivati na površinu ovo o čemu pišem i kad tad će se dovesti u pitanje službena verzija o rijetkosti zlata.
Bitcoin i zlato
Zlato i srebro drže vrijednost stoljećima, ali ti plemeniti metali polako postaju zastarjeo način čuvanja vrijednosti. Živimo u digitalnom dobu i prirodnije je čuvati vrijednosti u digitalnom modernom obliku (naravno pritom pazeći na sigurnost) nego u nečem što postaje zastarjelo. Napredak koje je čovječanstvo ostvarilo do 1900. godine vjerojatno se može mjeriti sa onim koje je ostvarilo od 1900. do 2000., a taj napredak će se vjerojatno moći mjeriti sa onim koji ćemo ostvariti do 2050. godine. Dakle skraćuje se vrijeme u kojem dolazi do velikih promjena i ne bi me čudilo da još za naših života (pod pretpostavkom da ćemo još poživiti) zlato izgubi dio reputacije koju danas ima. Ne mislim da se za koju godinu zlato više neće cijeniti, ali mislim da je moguće da se počne cijeniti nešto manje nego što se danas cijeni.
Kažu da se bez zlata i srebra ne može u industriji elektronike. Točno, ali isto tako se ne može i bez nekih drugih kovina. Da li to onda znači da su i druge kovine vrijedne kao zlato ili recimo srebro? Ne. A zašto ne kad se bez njih također ne može? Zato jer nisu toliko rijetke kao što je navodno rijetko zlatko i srebro. Ok, znači rijetkost je ono što daje vrijednost i ispada da je važnija od uporabne vrijednosti. Zašto je onda problem shvatiti da je Bitcoin zapravo zlato 2.0. (poboljšana verzija zlata). On je definitivno rijedak i nema sporo o njegovoj ukupnoj količini (dok kod zlata ima), a i itekako je koristan za prenošenje, ali i čuvanje vrijednosti. Uz to, sve više i više korisnika i investitora mu vjeruje i polako se kreira opći konsenzus da je Bitcoin nešto što vrijedi i da može služiti i kao novac. Znači polako stiče globalno povjerenje i prepoznatljivost, a to je jako bitno.
Često kažu da iza Bitcoina ne stoji ništa i da nema nikakvu intrinzičnu vrijednost. A što stoji iza zlata? Korisno je u elektroničkoj industriji, industriji nakita i postoji opće vjerovanje da je vrlo rijetko. A što kada postane jasno da je svemir pun zlata i da ga zapravo i na Zemlji ima puno više nego što se misli i predstavlja? Kod Bitcoina je točno poznato koliko ih je ove sekunde u opticaju, koliko će ih točno biti u opticaju recimo 17.06.2023. u 16:37h, a poznato je i da će za više od 100 godina dosegnuti maksimum od 21 milijuna coina u opticaju i da neće prelaziti tu brojku. Mislim da je jasno da je Bitcoin puno rijeđi od zlata, ali i puno transparentniji.
Također, kada kupite investicijsko zlato vi vrlo često nekome "vjerujete" da ga imate jer dobijete samo potvrdu. Kada kupite Bitcoin vi ga zaista imate i možete ga spremiti na paper wallet i odloiti u ladicu ili zakopati u vrt.
Što je sa korisnosti? Zlato je korisno, to je činjenica, ali koristan je zapravo i Bitcoin. Njima možete prebaciti vrijednost sa jedne osobe na drugu bez posredstva treće strane. Ako netko u petak na subotu želi nekome u Meksiko poslati novac iz Hrvatske (a da primaoc to odmah ima na raspolaganju) to je trenutno jedino moguće uz pomoć kriptovaluta, među kojima je Bitcoin kralj. Ako bi se išlo preko banke novac bi bio raspoloživ u Meksiku vjerojatno tek u utorak. Ako bi se išlo preko PayPala, platila bi se provizija PayPalu, a novac bi se mogao potrošiti samo online ili bi se cash mogao podignuti eventualno u ponedjeljak. Kod Bitcoina je manja provizija (trenutno su provizije više nego inače, ali to bi se trebalo uskoro riješiti), a novac obično stigne kroz desetak minuta i može ga se potrošiti na jako puno online mjesta ili čak odmah podići na bankomatu. Postoje već i Bitcoin bankomati, ali i brojne kompanije koje nude klasične debitne kartice putem kojih možete na svim bankomatima podizati cash u protuvrijednosti Bitcoina koji imate na računu. Postoje već i brojne mogućnosti naplate u Bitcoinu, a da se onda primljeni Bitcoin momentalno prebacuje u fiat (recimo u dolare) ako se bojite volatilnosti.
Bitcoin je decentralizirana valuta i nitko vam ga ne može uzeti, blokirati niti zaplijeniti. Omogućuje čak i vrlo visoku razinu anonimnosti, a nekima je to važno. Također, Bitcoin je djeljiv, i to puno lakše nego zlato. Možete nekome poslati i samo mali dio Bitcoina. Bitcoin je i vrlo lako prenosiv, odnosno neusporedivo ga je lakše prenijeti nego zlato budući da je u digitalnom obliku. Kod fizičkog zlata postoji i problem skladištenja, dok kod Bitcoina nema takvih problema. Postoji još jako puno prednosti Bitcoina u odnosu na zlato, ali i općenito, no neću ih sada nabrajati jer bi predugo trajalo pa se samostalno informirajte ako želite znati više. Jasno je da Bitcoin već sada itekako ima uporabnu vrijednost i da se zapravo može reći da je vrlo koristan i da ima zaista ima intrinzičnu vrijednost.
Buduća vrijednost Bitcoina i kriptovaluta
Mnogi se pitaju koliko još može rasti Bitcoin, koja je buduća vrijednost Bitcoina i da li je to balon (bubble). Neki govore kako iza Bitcoina ne stoji ništa, ali to nije točno. Osim neviđenih tehničkih mogućnosti iza Bitcoina stoji i povjerenje njegovih korisnika i investitora. To dvoje kombinirano mu daje veliku vrijednost. Bez tehničkih mogućnosti koje pruža ne bi pridobio povjerenje, a bez povjerenja te mogućnosti ne bi vrijedile koliko vrijede sa povjerenjem.
Ja sam zagovornik Bitcoina. Investiram u njega, ali ga i koristim, od 2013. godine. Možda jesam subjektivan u svom gledištu na ovu tematiku i zato naglašavam da eventualnu investicijsku odluku donosite isključivo na svoju odgovornost jer je investiranje u kriptovalute općenito visoko rizična investicija (baš kao u dionice i mnoge druge klase imovine). Ja dovoljno vjerujem u Bitcoin i kriptovalute da bih se lupao po glavi da propuštam ovu priliku, ali svatko treba donijeti odluku isključivo samostalno i svojevoljno.
Toliko je toga što Bitcoinu omogućuje veliki rast u budućem razdoblju da ne znam odakle bih počeo. Za početak ću prikazati jedan graf.
Ovo je graf koji prikazuje kretanje cijene Bitcoina unazad posljednjih par godina. Vidljivo je da je u 2013. godini bio jedan značajniji rast, ali da je cijena "poludila" tek početkom ove godine i da zaista snažno raste. Mnoge ovaj graf jako plaši. Općenito nakon ovako velikih skokova vrijednosti uslijedi značajan pad i mogu se složiti da ovaj graf izgleda zaista zastrašujuće.
U nastavku slijedi jedan malo drugačiji graf koji prikazuje ipak puno prirodniji rast nego ovaj prethodni.
Na ovom grafu vidimo prirodnije kretanje cijene prema gore i to sve puno ljepše izgleda nego na onom ranijem grafu Bitcoina. I u ovom slučaju je došlo do velikog porasta cijene u 2013. godini, te je također uslijedio pad i tada je krenuo prirodan rast koji je malo ojačao u ovoj godini. U oba primjera sa ova dva grafa je u ovoj godini došlo do rasta, ali je taj rast na prvom grafu zastrašujući dok na drugim djeluje puno ljepše. Ako netko nije shvatio, u oba slučaja se radi o kretanju cijene Bitcoina :-)
Ovaj posljednji graf je log prikaz, dok je prethodno linearni prikaz. U oba slučaja se naravno radi o kretanju cijene Bitcoina, ali je to grafički prikazano na dva različita načina. Ako se ne varam, cijena je u 2013. godini u svega mjesec dana porasla od $18 do nekih $230, pa onda opet iste godine ponovno u roku od cca mjesec dana od $200 do $1,200. U oba slučaja je nakon toga jače pala. To znači da je cijena u prvom tom slučaju 2013. godine porasla za desetak puta u samo mjesec dana (ali se i nakon pada zadržala na vrijednosti osjetno većoj od one sa koje je krenuo rast). To je bilo prije nešto više od 4 godine kada je malo tko bio upoznat sa Bitcoinom. I danas većina ljudi uopće ne zna što je Bitcoin, a još je više onih koji ga ne koriste, ali prije 4 godine je situacija ipak bila daleko gora. Ja, koji sam zbog trgovanja domenama puno na Internetu, prvi puta sam čuo za Bitcoin vjerojatno u proljeće te 2013., a tek u drugom dijelu te godine sam investirao u njega. Danas je situacija ipak nešto drugačija i Bitcoin ipak nije takva nepoznanica kakva je bio prije 4 godine. U ovoj godini mu je drastično porasla vrijednost, sa nekih $1,000 na trenutnih cca $8,000. To je skok od 800%, ali u razdoblju od skoro godinu dana. Naravno da je to veliki skok, ali nešto kasnije ću napisati zašto mislim da to u ovom slučaju nije nešto strašno. S druge strane, te 2013. u prvom velikom skoku te godine cijene je porasla za više od 1000% u samo mjesec dana. To ipak nije isto kao skok od 800% u razdoblju od skoro godinu dana.
Skok sa recimo $10 na $200 je puno veći nego skok sa $8,000 na recimo $20,000 i vjerujem da je to svima jasno. Netko će opravdano primijetiti da je prije 4 godine bilo lakše napumpati cijenu jer je za to bilo potrebno manje novca, ali na to ću reći da je danas puno više ozbiljnijih investitora u Bitcoinu nego što ih je bilo prije 4 godine i da je puno veća vjerojatnost da će oni danas braniti cijenu u slučaju pada (ne zbog Bitcoina nego zbog očuvanja svoje investicije) nego što je to bilo realno očekivati prije 4 godine kad su školarci investirali u nešto "cool" novac koji su zaradili besmislenim klikanjem po PPC stranicama. Danas među investitorima koji su uložili u Bitcoin imamo osobe poput milijardera Marka Cubana, ali i brojnih drugih svjetski poznatih investitora, da ih sada ne nabrajam.
Moja procjena iz još 2013. godine je bila da će Bitcoin kroz 3-5 godina vrijediti $20,000-$25,000. Od tada je prošlo 3 godine, ali nije 5. Ne bi uopće trebalo čuditi ako se moja procjena pokaže točnom i ako u idućoj godini Bitcoin probije cijenu od $20,000. Prošle godine sam predvidio cijenu od $800 (mislim da je tada bila oko $500) prije kraja godine (2016.) i to se ispostavilo kao dobro predviđanje. Tada sam malo prolongirao svoje predviđanje od $20,000-$25,000, ali sada duboko vjerujem da će se ta cijena postići najkasnije u 2019. godini, a naravno da iznos ne umanjujem jer duboko vjerujem u to na temelju izračuna koje sam napravio još 2013. godine.
Neki Bitcoin uspoređuju sa "tulipomanijom" iz 17. stoljeća. Ja osobno mislim da je to neusporedivo iz više razloga. Ne znam napamet kako se kretala cijena pa ću napisati po sjećanju, a vi slobodno provjerite egzaktne podatke. Prije nego što je sve puklo, cijena tih rijetkih tulipana (neka bolest ih je uhvatila pa su zapravo izgledali ljepše nego drugi, tako nešto je bilo) dosegla je oko 5,000-6,000 florinsa, a u to vrijeme je prosječna godišnja plaća iznosila svega nekih 150 florinsa. Cijena Bitcoina je na maksimalno dvije prosječne mjesečne plaće u SAD-u, a tulipani su koštali nekoliko desetaka godišnjih plaća. Znači dvije mjesečne naspram nekoliko desetaka godišnjih, razlika je više nego očita. Drugo, tulipani zaista nisu imali neku konkretnu intrinzičnu vrijednost, dok je Bitcoin ima (ranije sam to obrazložio). Nadalje, Bitcoin je revolucionarna tehnologija, a tulipani su postajali i ranije i ovi su bili samo malo "ljepši". Bitcoin nije "ljepši" od nečeg što je ranije postojalo nego omogućuje potpuno novi koncept novca i način "bankarenja" bez banaka. U ono vrijeme se glas prenosio ustima ili eventualno pismom, a danas informacija u sekundi prijeđe sa jednog kraja svijeta na drugi i još uvijek je dovoljno onih koji tek razmišljaju o kupnji Bitcoina po prvi puta da bi cijena mogla i dalje snažno rasti. Ako nekom pada napamet Ponzi shema onda neka ponovno pročita koje sve stvarne koristi i novitete donosi Bitcoin i neka nastavi dalje čitati. Dakle očito je da je tulipomanija neusporediva sa "Bitcoinomanijom".
Općenito kada se govori o balonima i uspoređuje ih se sa Bitcoinom onda se često zaboravlja da su se ti prethodni baloni najčešće pojavljivali na nečemu što je već dugo postojalo i što uopće nije bilo revolucionarno. Recimo balon na tržištu nekretnina je plod čiste pohlepe i te nekretnine su odavno postajale i nisu nudile ništa što već ranije nisu nudile nekretnine. Danas još uvijek većina svijeta uopće ne zna za Bitcoin, a da ne spominjem koliko ih tek nezna za neki tamo ARK ili NEO. Banke su vrlo uznemirene pojavom Bitcoina i kriptovaluta (koje će kad-tad postati standard u svjetskim financijama) što dovboljno govori o inovaciji u financijama koju donosi Bitcoin i druge kriptovalute.
Ja nažalost nisam investirao u Bitcoin kada je vrijedio samo $1, ali sam pročitao da se od tada govori da se radi o balonu i da je suludo da jedan BTC vrijedi jednako kao i dolar. To se pojačalo kada je cijena otišla na $10, a kulminiralo je kada otišla na $100. Za neke tada su samo luđaci mogli dati $100 za 1 BTC. Danas su oni koji su tako mislili budale za one koji jesu tada dali $100 za Bitcoin. Od samog početka Bitcoina, tj. od kada je došao na $1 pa nadalje, se govori da se radi o balonu koji samo što ne pukne. Danas mu je vrijednost oko $8,000 i raste. Što više reći?
Najveći balon koji trenutno postoji na tržištu, po mom mišljenju, je američki dolar. Meni je dolar nažalost osnovna valuta jer se u trgovanju domenama pretežno iskazuje cijena u dolarima, ali bojim ga se i znam da će kad-tad jako pasti. Naravno da želim što jači dolar jer kada prodam domenu za $300 dok je dolar 6.41 kn onda je to bolje nego kada prodam domenu za $300 dok je dolar recimo 4.51 kn, logično.
Bitcoin možda postane balon koji će puknuti, ali tek na $100,000 ili $500,000. Neću sada pretjerivati sa iznosima, ali mislim da on sa trenutnih cca $8,000 itekako ima prostora za daljnji rast. Naravno da uvijek može doći do nekih nepredvidivih situacija koje mogu snažno srušiti cijenu, ali ako će sve ići tokom koji je realno očekivati tada će cijena i dalje rasti.
Razlozi za očekivani daljnji rast
Globalna recesija dolazi najčešće svakih 5 godina, a mi je čekamo već 8. To me zapravo ne brine toliko jer se ne volim pretjerano oslanjati na dosadašnje obrasce ponašanja pri ekonomskom i investicijskom predviđanju pošto svaki novi period ima svoje vlastite specifičnosti i nije dobro slijepo vjerovati obrascima ponašanja koji su se pojavljivali u prošlosti. Povijest se ponavlja i ne treba je ignorirati, ali niti striktno temeljiti na njoj svoja predviđanja i očekivanja. Recesija će doći, kad-tad (ja bih rekao 2019. godine), a i cijene dionica bi vrlo brzo mogle početi padati. SAD se malo primirio sa ubacivanjem u sustav dolara bez pokrića (iako njihove banke i dalje štancaju nove dolare u svojim računalima) i malkice podigao kamatne stope, a ECB navodno razmišlja o smanjenju iznosa na koji je navikla burze (ubacivanje eura bez pokrića ravno na burzu preko banaka). To su jasni signali da će burzovni indeksi početi padati, a mnogim investitorima je to znak za uzbunu. U takvim situacijama je uobičajeno da kapital počne seliti u zlato, ali kao što sam već napisao, postoji mogućnost da netko javno dovede u pitanje količinu zlata i da mu sruši vrijednost.
Ne treba se zavaravati da će investitori u skorije vrijeme potpuno odustati od zlata, ali realno je očekivati da će neki od njih barem dio sredstava prebaciti u Bitcoin, ali i u neke druge kriptovalute. Oni koji investiraju u zlato vrlo često do informacija dolaze putem Interneta, a onda postoji i velika vjerojatnost da su već naišli na Bitcoin. Realno je da će barem neki od njih dio sredstava usmjeriti u Bitcoin, a to znači dodatnu potražnju i svježi kapital za Bitcoin, odnosno daljnji rast cijene.
Kriza dolazi, što znači da dolazi i povećani interes za Bitcoinom kao jednom od mogućnosti za očuvanje kapitala. Vjerojatno je da će se u idućih godinu dvije smanjiti priljev svježeg kapitala na burze što će rezultirati njihovim padom (jer su posljednjih godina pumpane bez stvarnih temelja), a onda će se dio investitora okrenuti kriptovalutama. To nije "možda" niti "ako" nego je to nešto što nalaže ekonomska logika i ja to smatram sigurnim.
Trenutna tržišna vrijednost (market cap) Bitcoina je oko 130 milijardi dolara. Trenutna tržišna vrijednost zlata je oko 7.8 bilijuna (trillion in English) dolara. Tu se očituje i ono što sam ranije u tekstu pisao o službenoj verziji o količini zlata. Ako podijelimo 7.8 bilijuna dolara sa navodnom 171 tisućom tona zlata dobivamo da jedan kilogram zlata vrijedi oko $45,000. Cijena se najčešće izražava u uncama, ali lakše mi je računati sa kilogramima. Trenutna stvarna cijena kilograma zlata je oko $41,000 što znači da su ove pretpostavke (7,8 bilijuna market cap i 171 tisuća tona količina) približno točne (službeno). Jedan dan netko utjecajan zaista može javno reći da je nemoguće da postoji samo 171 tisuća tona zlata na Zemlji. Čak i ako ne ide tako daleko da se bazira na zlatu iz svemira (jer ima onih koji ne razmišljaju dovoljno široko i koji će to uzeti sa podsmijehom) nego ako samo napravi ozbiljno istraživanje koliko je javno poznato da je pronađeno zlata, koliko ga je u nakitu, koliko ga je u elektroničkim uređajima itd. moći će vrlo lako dokazati da zlata zapravo ima puno više nego što se prikazuje. To mu može znatno srušiti cijenu, ili samo potjerati dio investitora negdje drugdje, a već se neko vrijeme spominje Bitcoin kao zamjena za zlato kada je "store of value" u pitanju. Čak i da se ništa ne promijeni u vezi sa pretpostavkom o količini zlata jasno je da će dio investirora u zlato sigurno poželjeti Bitcoin radi njegovog potencijala i rasta vrijednosti.
Kada bi Bitcoin postigao samo 10% od trenutne tržišne vrijednosti zlata tada bi njegov market cap došao na 780 milijardi dolara što bi značilo da bi mu vrijednost porasla na $48,000. Pretpostavljam da se neki ne slažu sa ovime što pišem od početka ovog teksta (ili sa nekim dijelovima), ali trudim se argumentirati svoje pretpostavke. Mogao sam jednostavno napisati da bi 10% market capa zlata bilo 780 milijardi dolara i da to znači da će Bitcoin vrijediti $48,000, ali sam namjerno pisao sve ono prije o zlatu, krizi itd. kako bih pokazao zašto vjerujem da je vrlo realno da Bitcoin dosegne barem 10% market capa zlata. Ako netko misli da su oni koji govore da Bitcoin ide na $100,000+ ludi neka samo pričeka dolazeću globalnu recesiju. Ja ne tvrdim da će na $100,000, ali me to uopće ne bi iznenadilo. Kada kriza udari kapital užurbano seli, ako bi se dogodilo da pojačano odlazi u Bitcoin (što uopće nije nerealno) onda Bitcoin može lako dosegnuti i 25% market capa zlata, a to je 1.95 bilijuna dolara, što bi podiglo cijenu na $120,000.
Ako gledamo samo jednu jednu kompaniju, npr. Apple ili Alphabet (Google), njihov market cap je 800+, odnosno 700+ milijardi dolara. To je samo jedna kompanija koja trenutno vrijedi nekoliko puta više nego svi Bitcoini koji postoje. Bitcoin je cijela jedna svjetska ekonomija (revolucionarna) i ja ne vidim razloga zašto ne bi vrijedio barem kao jedna od ovih navedenih kompanija.
Ja ću se ipak za sada zadržati na pretpostavci od "samo" 10% market capa zlata što bi podiglo cijenu Bitcoina na cca $48,000. Samo u ovoj godini je Bitcoin porastao za cca 800%. Da li zaista netko misli da je nemoguće da u iduće 2-3 godine poraste za dodatnih 600% ? Pogotovo u situaciji kada je realno očekivati recesiju koja će natjerati investitore na selidbu kapital i mnogi će zasigurno odabrati Bitcoin kao utočište za dio svog kapitala. Ponavljam, u ovoj godini je već porastao oko 800% i dalje raste, pa zašto onda ne bi u iduće 2-3 godine porasta za još 600%. Moj primarni target za izlazak iz Bitcoina je bio postavljen na $20,000-$25,000, ali sve sam skloniji povisiti ga.
Ako netko misli da je sve do sada spomenuto nedovoljno da Bitcoin poraste još 600% i ode na $48,000 mogu reći da sam tek počeo navoditi razloge zašto to zapravo nije nerealno. Idemo dalje.
ETF
Trenutno ne postoji niti jedan ETH (Exchange-Traded Fund) koji službeno investira u Bitcoin, a zainteresiranih ima poprilično. Čekaju odobrenje SEC-a (nešto kao naša HANFA). Institucionalni investitori službeno još uopće nisu ušli u Bitcoin. Školarci koji kupuju Bitcoin ne kreiraju balon, a ozbiljni institucionalni investitori još uopće nisu ušli u Bitcoin pa glavni show zapravo još nije niti počeo! Wall Street tek otkriva Bitcoin.
U prosincu CME počinje nuditi futures opcije na Bitcoin. To će biti veliki događaj i iako je već djelomično uračunat u cijenu Bitcoina, kada to službeno počne vjerojatno je da će imati novi pozitivan utjecaj na cijenu.
Evo i jedne izjave: "If Bitcoin futures are approved for trading, an ETF tracking those futures has a significantly higher likelihood of approval than the spot based products that were rejected last year". To je rekao Phil Bak, a on je CEO od ACSI Funds. CME je dobio odobrio i prvi futuresi kreću u prosincu.
Bak je rekao i ovo: "If Bitcoin futures are accepted for trading and reach minimum liquidity thresholds, we'll see an issuer hustle to get these filings back in. We expect the SEC to move slowly and cautiously, however, if the futures contracts are approved we can finally see a clear path towards an ETF".
Početkom godine je odbijeno nekoliko ETF apliciranja, ali to je bilo i očekivano i ja sam uvjeren da ćemo u idućoj "rundi" vidjeti prve dozvole. Jedan od onih koji su aplicirali su i ProShares, a oni upravljaju kapitalom od 30 milijardi dolara. Vjerujem da će barem 1% kapitala usmjeriti u Bitcoin. Njihovih 1% kapitala je oko 300 milijuna dolara, a vidjeli smo što je nedavno Ver sa ekipom uzrokovao sa sličnim iznosom (u suprotnom smjeru). Ver i ekipa su pokrenuli paniku sa svega parsto milijuna dolara. ProShares će vjerojatno ulaziti u Bitcoin koristeći DCA metodu (Dollar Cost Averaging), ali će i to utjecati na cijenu i njen rast. Ver i ekipa su kratkoročno uspjeli kreirati paniku i srušiti cijenu za cca $2,000 jer su drugi nasjeli i slijedili. Ako se pojavi veći igrač koji će u kraćem razdoblju ući u Bitcoin sa parsto milijuna dolara to bi lako moglo podići cijenu za $1,000-$2,000 jer će drugi investitori primijetiti pojačani interes i podebljavati svoje pozicije, a ask će se povlačiti i eto cijene već na $10,000. Ja sam uvjeren da će u idućoj godini cijena doći na $10,000, a ne isključujem mogućnosti i da se to dogodi još ove godine (mada mi realnije djeluje iduća godina).
Van Eck, koji je gigant, je također aplicirao za Bitcoin ETF., kao i mnogi drugi. Kada bude odobren prvi ETF vrlo brzo će ga slijediti cijelo krdo ostalih i vrlo brzo ćemo imati hrpu ozbiljnih igrača u Bitcoinu. To bi se moglo dogoditi već iduće ili eventualno 2019. godine. Kada se kapital sa Wall Streeta počne prelijevati u Bitcoin cijena bi mogla zaista poletjeti u nebo (to the Moon kako bi se reklo po novom). Kada se pojave ETF onda se smiju službeno uključiti i velike investicijske banke jer one smiju investiratu u ETF-ove koji imaju odobrenje SEC-a. Meni se čini da mnogi još uopće nisu svjesni o kojim iznosima se ovdje radi i što može značiti toliko svježeg kapitala za cijenu Bitcoina.
Ako netko sumnja da će doći do ulaska spomenutih velikihigrača mogu samo reći da je to praktički gotova stvar i da se čekaju još samo neke formalnosti.
Čuo sam ozbiljne svjetski priznati investitore da govore kako će iduće godine (2018.) u Bitcoin ući bilijuni (trillions in English) dolara. Iskreno, to mi djeluje pretjerano, ali je zaista izišlo iz usta vrlo ozbiljnih investitora koji su vjerojatno puno bolje upoznati sa situacijom nego ja. U svakom slučaju očekujem svježe milijarde dolara iduće godine u Bitcoinu i kriptovalutama. Ako netko misli da ulazak recimo 10 novih milijardi dolara znači povećanje market capa sa sadašnjih cca 130 milijardni na 140 milijardi taj se vara, jer 10 svježih milijardi može povećati market cap i na recimo 200 milijardi (što je automatski i povećanje cijene Bitcoina) jer će se ulaskom svježeg kapitala povlačiti ask i cijena će rasti.
Prostor za rast
Još uvijek ima puno prostora za prihvaćanje Bitcoina kao sredstva plaćanja i svako takvo novo mjesto mu diže vrijednost. Raste popularnost i drugim kriptovalutama, a one su još uvijek najčešće čvrsto vezane za Bitcoin i mnoge su samo u paru sa Bitcoinom, a ne i sa USD, pa investitori trebaju prvo kupiti Bitcoin (i prodati za Bitcoin što druge tjera da kupe Bitcoin).
Ako globalno zaživi kao prava valuta (samo među recimo online populacijom) trebalo bi biti u opticaju barem između 300 i 500 milijardi u opticaju. Ponavljam da je trenutno na "samo" 130 milijardi dolara i da još uvijek i u konzervativnim prognozama postoji ogroman prostor i potencijal za rast.
Meni je teško vjerovati da države ne žele imati bar neku vrijednost u Bitcoinu, onako za svaki slučaj, tako da vjerujem i da one pomalo kupuju, ili da će početi kupovati.
U Zimbabweu već neko vrijeme traje velika ekonomska i politička kriza. Ne znam da li je većini poznato da tamo jedan Bitcoin već sada vrijedi oko $14,000. Trenutno tamo hara hiperinflacija i ljudi traže spas u Bitcoinu. To je najbolji dokaz kako će se Bitcoin doživljavati kada kriza pogodi i ostatak svijeta. U Africi mnogi imaju smartphone, ali nemaju banaka u blizini. Smartphone je sasvim dovoljan za Bitcoin transakcije između dvoje ljudi, ali i za kupovinu online Bitcoinom bez potrebe za ikakvom karticom ili bankom. Bitcoin je doista revolucija u svijetu financija i on je u financijama ono što je recimo e-mail u komunikaciji u odnosu na klasična pisma.
Potencijalni problem
Ja kao jedini ozbiljniji potencijalni problem vidim moguću zabranu Bitcoina. Postoji bojazan da bi vlade mogle zabraniti Bitcoin i to bi mu sasvim sigurno zadalo težak udarac. Recimo da se zabrani postojanje bitcoin burzi, bankomata, transakcije bilo kako povezane sa njima, pa čak i samo posjedovanje Bitcoina. Recimo da se posjedovanje Bitcoina tretira kao posjedovanje droge. To bi zaista bio velik udarac Bitcoinu i to je jedini potencijalni problem koji ja vidim. Neki govore da Bitcoin služi za pranje novca, izbjegavanje poreza i za kriminalne transakcije. A za što služi cash? Pa i cash, pogotovo dolari, se koristi za isto to, između ostalog naravno. Jasno da neki koriste i Bitcoin za nedozovoljene radnje, ali ništa više nego recimo američke dolare. Da li će onda zabraniti dolare i cash?
Taj potencijalni problem po meni ipak nije pretjerano realan, a moguće je čak i da bi Bitcoin to preživio i onda bi zaistao postao nepobjediv. Kao što je nekima poznato, Kina je ranije ove godine zabranila bitcoin burze. To je uzrokovalo kratkotrajni pad Bitcoina, ali vrlo brzo se oporavio i vinuo u nove visine. Prije desetak dana se dogodio jedan vrlo ozbiljan napad na Bitcoin i jako mu srušio vrijednost, ali nakon samo 2 dana se Bitcoin oporavio i danas je na novom ATH-u (All Time High).
Čak i da ga SAD i većina svjetski vlada proglasi ilegalnim postoji mogućnost da bi on i dalje živio. Naravno da bi tada njegov rast bio dobrano umanjen i da bi vjerojatno jače pao, ali moguće da bi i dalje živio i možda ponovno došao do ove razine jer ono što on pruža ne može zanijekati niti jedna vlada svijeta. Naravno da bi povjerenje u budućnost Bitcoina bilo ozbiljno narušeno i da se možda ne bi nikad oporavio do kraja, ali je već sada Bitcoin došao do razine na kojoj je gotovo nezaustavljiv i mislim da su jako male šanse da bude zabranjen (iako postoje). Zašto to mislim? Zato što sada počinju ulaziti ozbiljniji igrači i mislim da je puno realnije očekivati regulaciju nego zabranu, a regulacija je zapravo pozitivna stvar za Bitcoin i time bi u njega ušlo još više ozbiljnih igrača koji sada ne smiju u njega investirati radi zakonskih ograničenja (kao što recimo naši mirovisnki fondovi imaju strogo određeno u što smiju investirati).
Kada se Wall Street ozbiljnije uključi u investiranje u Bitcoin (a sigurno je da hoće jer oni priliku za ovako velike prinose ne propuštaju) i kada se uključe velike investicijske banke preko ETF-ova tada će Bitcoin potpuno besplatno dobiti jedne od najmoćnijih lobista na svijetu. Njima će biti u interesu da im Bitcoin donosi profit i sigurno je da nema šanse da će dopustiti da ga se zabrani. Zna se dobro što je bankarski lobi i na što su sve spremni. Uopće ne dvojim da su spremni i na ubojstva u slučaju da im netko pokuša uništiti zlatnu koku. Neću ulaziti u teorije zavjere, ali moram podsjetiti na pokušaj oduzimanja moći FED-u, a svima je poznato kako je to nažalost završilo. Naravno da je ova usporedba možda pretjerana, ali siguran sam da bi lobisti uspješno odradili svoj posao u slučaju ideje da se zabrani Bitcoin i zato mi je puno lakše vjerovati da do toga neće doći. Idućih godinu dvije biti će ključne za Bitcoin, a mislim da je puno realnije da će u tom razdoblju uću ETF-ovi i ozbiljne investicijske banke nego da će ga zabraniti. Nakon toga mislim da će ga biti nemoguće zabraniti radi navedenih razloga, što znači "to the Moon".
Drugi potencijalni problem je da se odnekud pojavi Satoshi Nakamoto (tvorac Bitcoina) i da odluči prodati svojih milijun coina kako bi kapitalizirao dobit. Ako netko ne zna, o njemu nitko ništa ne zna od kada je pustio Bitcoin u opticaj i čak su se pojavile priče da su nam vanzemaljci podarili Bitcoin :-) Uglavnom, ako bi se pojavi Satoshi i prebacio svoje coine na neku burzu to bi trenutno bio veliki problem, ali za koju godinu baš i ne. Zašto ne? Zato što će tada biti već puno novca u Bitcoinu i sve njegove Bitcoine, po cijeni od $50,000 za jedan, može kupiti "samo" 50 milijardi dolara, što velikim igračima ne bi trebao biti veliki problem. Ako ste čitali ovaj glomazni tekst od početka onda se sjećate da se samo u EU mjesečno ubacuje 80 milijardi eura novca bez ikakvog pokrića. Dakle za koju godinu bi tržište trebalo bez većih posljedica progutati Satoshijevih milijun coina, ako se oni slučajno pojave na tržištu. Također je i malo vjerojatno da bi se dogodilo da ih ide baš sve odjednom prodavati jer čovjek (ili tim ljudi) koji je bio takav genijalac da izmisli nešto ovako genijalno nije sigurno budala da bi sve odjednom stavio na prodaju i time si umanjio iznos koji će dobiti. U svakom slučaju vjerujem da će već kroz godinu dvije tržište biti spremno "progutati" njegovih milijun coina ukoliko se pojave. To bi privremeno naravno srušilo cijenu, ali vrlo brzo bi investitori shvatili da više ne postoji opasnost da se sa njegovim coinima sruši cijena i Bitcoin zajednica bi to prepoznala kao zapravo pozitivnu stvar pa bi cijena brzo skočila.
Dodatna moć Bitcoina
Bitcoin ima nešto što drugi „baloni“ nisu imali. Bitcoin investitori su naviknuti na velike padove, ali i na velike skokove nakon toga. Kada cijena jače padne mnogi počnu kupovati jer su se opekli kada su predugo čekali dno i nisu stigli opet ući na vrijeme. Naviknuti su i da su loše vijesti samo prilika za dokup jer samo kratkotrajno sruše cijenu (Kina, SegWit2x itd). Upravo radi toga Bitcoin danas ima nevjerojatnu moć u kratkom roku se potpuno oporaviti od šokova koji se eventualno mogu pojaviti. Bilo je do sada toliko značajnih padova cijene nakon koje je uvijek dolazio oporavak da više nitko ne bi vjerojatno niti reagirao na "dolazak vuka". Previše su puta do sada vikali "vuk" da bi idući puta bili ozbiljno shvaćeni. Ta vjera u brzi oporavak bez obzira na situaciju je sada velika moć Bitcoina i niti jedan drugi "balon" nije to imao.
Vidio sam hrpu komentara 12.11. (u vrijeme trajanaj žestokog napada na Bitcoin), od strane financijskih i investicijskih stručnjaka, koji su pokazivali grafove dot com bubblea i uspoređivali ga sa grafom Bitcoina. Željeli su ispasti jako pametni u trenutku dok se događao veliki pad cijene. Nisu se niti potrudili shvatiti zašto je došlo do tog pada taj dan. Ja sam tijekom tog vikenda, dok se još uopće nije znalo što se događa, napisao svoje viđenje situacije i ono se pokazalo 100% točnim. Ako se nekom učinilo da se malo pravim važan dobro vam se učinilo :-) Ja u tim postovima nisam bio general poslije bitke kao neki nego sam bio general za vrijeme bitke dok su se još svi pitali što se to događa.
Dobro sam predvidio kretanje cijene za vrijeme napada i oporavak (čak sam pogodio u sat kada će cijena krenuti prema gore), a pokazalo se i da sam bio u pravu kada sam, protivno najavi Tone Vaysa, rekao da će cijena prije na $8,000 nego na $5,000. Evo je trenutno je oko $8,000, a u prosincu (ako ne i još ovaj mjesec) očekujem cijenu na $8,500 (ako ne i više), barem na trenutak.
Kriptovalute općenito
Trenutno stanje je kao da je danas izmišljeno tržište dionica. Tržište kriptovaluta je tržište dionica 2.0, dakle nova poboljšana verzija. Probajte izračunati koji novac se vrti na tržištu dionica i usporedite to sa „sitnišem“ koji se trenutno vrti na tržištu kriptovaluta (market cap svih kriptovaluta zajedno je cca 230 milijardi doalra). Market cap samo Applea je oko 800+ milijardi dolara. Očito je da je potencijal ogroman. Možemo gledati kao da je svaka kriptovaluta jedna dionica (jedan izdavatelj, kao npr Apple, Alphabet/Google, GE itd). Uz sve to, tržište kriptovaluta pruža neusporedivo bolje prinose i puno je zanimljivije. Tržište se tek formira i novac je tek počeo ulaziti. To sada treba iskoristiti.
Na tržištu kriptovaluta se dnevno okrene svega par milijardi dolara, dok se na tržištu dionica dnevno vrti neusporedivo veći novac.
U ovoj godini su pravi boom doživjeli ICO-i. To je skraćenica za Initial Coin Offering i to je nešto slično IPO-u (Initial Public Offering), ali kao što se IPO odnosi na svijet dionica tako se ICO odnosi na svijet kriptovaluta. Ima naravno i ICO-a iza kojih uopće ne stoje kvalitetnih projekti i koji su osuđeni na propast, ali ima i nevjerojatno kvalitetnih projekata sa vrhunskim potencijalom i kriptovaluta (tj. token) koji se takvim ICO-ima ima ogroman potencijal za rast. Govorim o više stotina posto, pa čak i više tisuća posto u samo nekoliko mjeseci.
Za sada još ne postoji regulacija ICO-a niti konkretna regulacija kriptovaluta. Regulacijom ICO-a i kriptovaluta općenito će se kapital preusmjeriti u one kvalitetnije umjesto da bude raštrkan na sadašnjih 1000+. Kod dot com booma je bilo isto, loši projekti su propali, a dobri su dugoročno profitirali i postali svetksi giganti (npr. Amazon). Ja očekujem da će se to dogoditi i sa kriptovalutama. One manje kvalitetne će propasti, a one kvalitetnije će nešto predstavljati u svijetu.
Bitcoin je trenutno kralj kriptovaluta i vjerujem da će to i ostati još barem nekoliko godina jer ima ono nešto što nema niti jedna druga, iako postoje tehnički možda i bolje. Kasnije će pretpostavljam više služiti kao "store of value", a svakodnevne transakcije će se obavljati nekom drugom kriptovalutom. Ako je moja pretpostavka točna, evo još jedne poveznice sa zlatom. Naime, niti zlato se ne koristi za kupovinu automobila ili kruha, ali se itekako koristi kao store of value i cijeni se puno više nego što se cijene valute koje se koriste za svakodnevne transakcije.
Što se investiranja u kriptovalute tiče, vjerujem da je investicija u Bitcoin puno sigurnija nego recimo investicija u ARK, ali druge kriptovalute zapravo imaju veći potencijal za rast. Vjerujem da će Bitcoin još puno rasti, ali je nerealno očekivati će u idućih godinu dana otići baš na recimo $80,000 (iako niti to ne bi trebalo čuditi s obzirom na to kako je krenulo i što se sve sprema). S druge strane, jedan ARK ili neka druga kriptovaluta može relativno lako već u roku od nekoliko mjeseci porasti za više od 10 puta. Kad sam već spomenuo ARK, njega očekujem bar na $10 u idućih godinu dana (ako ne i puno prije). Trenutno je na cca $3.15. Investirao sam i u njega i ovo nije poziv na kupnju ARKa nego sam ga samo uzeo kao primjer. Želim reći da je vrlo vjerojatno da će u idućih 12 mjeseci mnoge kriptovalute porasti puno snažnije nego Bitcoin jer će mnoge porasti i više desetaka, možda i stotina, puta. Neke će sigurno i propasti i zato se ne treba zaletavati sa investicijama koje su same po sebi rizične.
Kada dođe do krize na burzama dionica i kada dionice počnu padati (ne kažem "ako" nego "kada") tada će se dio kapitala sasvim sigurno preliti u Bitcoin i druge kriptovalute. Imajući to u vidu, ali i sve ostalo što je navedeno u ovom poduljem tekstu, vjerujem da postaje jasnije kakva se prilika za zaradu trenutno pruža na tržištu kriptovaluta.
Samo jedna opaska na kraju. Ovaj tekst sam pisao nekoliko sati. Kada sam počeo pisati cijena Bitcoina se kretala oko $7,950. U ovom trenutku ona iznosi $8,144. To je oko 2.5% posto rasta, koji je ostvaren uz probijanje velikog zida na $8,000 i postavljanje novog ATH-a. Kada se to dogodi u svijetu dionica to bude skoro pa vijest dana. U svijetu kriptovaluta je to nešto sasvim uobičajeno i uvjeren sam da će mnogi investitori biti razočarani ako cijena još ovaj mjesec ne dođe na $10,000 :-) Ja se ipak držim svog očekivanja od barem $8,500 za prosinac, i barem $10,000 u 2018. te barem $20,000 u 2019., a sve iznad toga je naravno dobrodošlo :-) Biti će naravno i padova u međuvremenu, vjerojatno i većih. Možda čak i potraju, ali radi svega ovoga što sam naveo ja imam veliku vjeru u Bitcoin i općenito u kriptovalute i eventualni padovi i posrtanja me neće obeshrabriti jer znam zašto sam investirao i vjerujem u svoje odluke.
Možda sam u krivu, ali se ne sramim prezentirati nešto u što zaista vjerujem i ne bojim se pokazati da sam možda bio u krivu. Ovaj post objavljujem 20.11.2017. i on će tu ostati sve dok postoji ova web stranica, a postoji već punih 5 godina i vjerujem da će postojati još barem toliko jer mi služi kao neka vrsta hobija :-) Ako Bitcoin u međuvremenu propadne ovaj post će me podsjećati da sam bio u krivu, ali ako će se situacija razvijati onako kako očekujem i kako sam ovdje prezentirao tada ću ponosno podsjećati da sam ovdje sve točno predvidio :-)
U nastavku se nalaze linkovi na neke od tekstova koje sam ranije objavio na ovoj web stranici, a tiču se Bitcoina, kriptovaluta, gospodarstva općenito, ali i domaininga koji je moj osnovni posao.
U blog dijelu na popisu dosadašnjih postova možete pronaći i teme vezane za gospodarstvo (pretežno EU-a i SAD-a), ali naravno i teme vezane za domaining (trgovanje domenama).
Sve što sam napisao u tekstu je isključivo moje mišljenje i ako se odlučite na investiranje u Bitcoin i/ili druge kriptovalute trebate znati da to radite na vlastitu odgovornost i da su kriptovalute rizična investicija. Ja jesam investirao i u Bitcoin i u druge kriptovalute jer vjerujem u ispravnost mojih investicija, ali svatko treba donijeti odluku samostalno i ovo nije nagovor na kupnju nego samo moje viđenje situacije.
Ako ovaj tekst smatrate korisnim biti će mi drago ako link do ove stranice podijelite sa svojim prijateljima na društvenim mrežama ili na nekom forumu.
Comments